Svet

London upozorava: Britanska javnost da bude spremna za potencijalni vojni konflikt sa Moskvom

Šef Generalštaba britanske armije kaže da Britanci moraju promeniti način razmišljanja i da se psihološki pripreme za potencijalni rat sa Rusijom
London upozorava: Britanska javnost da bude spremna za potencijalni vojni konflikt sa MoskvomGetty © WPA Pool / Pool

Šef Generalštaba Oružanih snaga britanske vojske Patrik Sanders pozvao je britansku javnost da bude spremna da nekada u budućnost možda bude bilo potrebno da ratuje protiv ruske vojske, u slučaju rata sa Rusijom, piše "Politiko".

Na međunarodnoj izložbi oklopnih vozila u Londonu, Sanders, koji je, podsetimo, 1999. bio na KiM, a 2001. u BiH, a potom i u Iraku i Avganistanu, danas je pozvao vlasti da "mobilišu naciju", budući da, kako kaže, postoji potreba da kod građana dođe do promene svesti kako bi u svojim glavama bili spremni za potencijalni vojni konflikt sa Moskvom. 

Sandersova poruka veoma nalikuje na izjave drugih zapadnih zvaničnika, pa i medija, koji u poslednje vreme sve više izlaze u javnost s upozorenjima od mogućeg direktnog sukoba sa Rusijom. 

Prošle nedelje, nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da je ruski napad na vojnu alijansu NATO "moguć" za "pet do osam godina". 

Poljska ove godine troši više od četiri odsto BDP-a na odbranu, dok je Nemačka prošle godine obnovila svoju vojnu i stratešku doktrinu i to prvi put od 2011, sa ciljem da se stvori vojska sposobna za rat, podseća "Politiko". 

Norveški načelnik oružanih snaga poručio je, takođe, da Norveška mora da poveća troškove za odbranu kako bi u naredne tri godine mogla da bude spremna za potencijalni rat sa Rusijom.

Letonija, Litvanija i Estonija dogovorile su se da će uspostaviti zajedničke baltičke odbrambene zone na granicama sa Rusijom i Belorusijom, a o potencijalnom ratu sa Rusijom govorili su i iz NATO-a. 

Rusija sve ove tvrdnje, naravno, negira, i ponavlja da će nastaviti sa Specijalnom vojnom operacijom dok njeni ciljevi ne budu postignuti.

Podseća da je Minske sporazume, koji su potpisani uz prisustvo Zapada, prekršio Kijev, uz pomoć tadašnjih zapadnih zvaničnika, koji su kasnije čak i priznali da su ovi dogovori, koji je trebalo da smire situaciju u Ukrajini, zapravo, bili potpisani kako bi se ta zemlja spremila za sukob sa Rusijom. Drugim rečima, Zapad je priznao da mu glavni cilj nije bio mir, već rat sa Moskvom. 

Ova tvrdnja našla je potvrdu i nakon početka SVO, budući da je nekoliko ukrajinskih učesnika na pregovorima sa Moskvom iz 2022. potvrdilo da je mirovni sporazum sa Rusijom zamalo bio potpisan, ali da je on na kraju ipak odbijen, zbog toga što se umešao tadašnji britanski premijer Boris Džonson. 

image