Ekonomija

SAD u stagflaciji prvi put posle više decenija

Upozorenje milijardera dolazi usred rasta potrošačkih cena izazvanog ratom u Iranu i ekonomskog pada
SAD u stagflaciji prvi put posle više decenijaGetty © DNY59

SAD su upale u stagflaciju prvi put posle više decenija, kaže milijarder i šef hedž fonda Rej Dalio. Procena dolazi uprkos insistiranju Federalnih rezervi da taj termin preuveličava trenutnu krizu, koju je u velikoj meri izazvao rat protiv Irana.

Dalio, koji je osnovao hedž fond "Bridžvoter" i poznat je po tačnom predviđanju finansijske krize iz 2008. godine, ponudio je svoje viđenje monetarne politike SAD i rata u Iranu, za koji je rekao da doprinosi sveobuhvatnom slomu globalnog poretka.

"Svakako smo u stagflatornom periodu", rekao je on i upozorio Federalne rezerve SAD da ne smanjuju kamatne stope u ovom trenutku, tvrdeći da će "izgubiti kredibilitet".

Stagflacija je toksična kombinacija stagnirajućeg ekonomskog rasta, visoke inflacije i visoke nezaposlenosti. Poslednji put je zahvatio SAD 1970-ih i početkom 1980-ih, kada je embargo OPEK-a na naftu doveo do spiralnog rasta cena energenata. Američkim Federalnim rezervama je bio potreban niz brutalnih povećanja kamatnih stopa – gurajući troškove zaduživanja iznad 20 posto – da bi konačno prekinule ciklus, po cenu ozbiljnog pada privrede.

Usred energetskog šoka u Iranu, SAD pate od rastuće godišnje inflacije, koja je u martu dostigla 3,3 odsto u odnosu na cilj od 2 posto. U međuvremenu, realni BDP je porastao za samo 0,5 procenta u četvrtom kvartalu 2025. godine, što je naglo smanjenje sa 4,4 odsto u trećem.

Međutim, stopa nezaposlenosti u SAD u martu iznosila je 4,3 posto – povišena, ali daleko ispod dvocifrenih nivoa klasične stagflacije. Sredinom marta, predsednik Federalnih rezervi Džerom Pauel priznao je da su SAD u "veoma teškoj situaciji", ali i dalje daleko od udžbeničke stagflacije iz 1970-ih.

Okrećući se ka Iranu, Dalio je rekao da je tekući rat "problem" za SAD, jer svet posmatra da li imaju volju za održivu vojnu kampanju i da li su u stanju da ispune svoje ključne ciljeve.

"Što više provera nedostaje, posebno ko kontroliše Ormuski moreuz, ima velike implikacije. Ne samo tamo... to ima implikacije širom sveta. Dakle, kada razmišljate o, recimo, Malajskom moreuzu, ko to kontroliše? I da li je dobro kao korist ili nije korist imati vojnu bazu u svojoj zemlji?... Ta analogna pitanja razmatraju ljudi", rekao je on.

Dalio je ukazao na nekoliko znakova promene u svetskom poretku, uključujući nagli porast transakcija u juanima, rastuće domaće političke podele i jaz između bogatih i siromašnih. Takođe je upozorio na međunarodni sistem koji se kreće od upravljanja zasnovanog na pravilima ka "borbenom poretku po kome je jači u pravu".

Dalio i njegova firma uspešno su predvideli finansijsku krizu 2008. i evropsku dužničku krizu 2011. godine, uglavnom analizirajući istorijske obrasce. Međutim, njegovo predviđanje o velikoj finansijskoj krizi 2015. godine, koja bi bila modelirana po uzoru na krah iz 1937. godine, nije se ostvarilo.

Dalio je takođe upozorio na "spiralu smrti duga" SAD u roku od nekoliko godina, za koju je rekao da bi je mogli pokrenuti neodrživi otplati kamata i pad potražnje za američkom imovinom.

image
Live