
Kilovate guraju i inflacija i nove tarife: Da li MMF zahteva još jedno poskupljenje struje

Vlada Srbije obavezala se u razgovoru sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na dalje izmene tarifnog sistema, koje bi mogle da dovedu do povećanja cena električne energije za domaćinstva do kraja godine. To bi značilo spuštanje granica za prelazak u skuplju zonu, ali postoji mogućnost i promene cene kilovata u skladu sa inflacijom, koja je u maju bila 3,5 odsto.

MMF podvlači da socijalna pomoć mora biti usmerena direktno ugroženim porodicama, umesto da se, kako stručnjaci iz MMF-a smatraju, kroz niske cene struje pomaže i onima koji imaju novca za veliku potrošnju. MMF je ocenio da država ne treba "veštački da drži niske cene za sve građane, već da pusti da one na tržištu motivišu ljude na štednju struje".
Među sugestijama koje je misija MMF-a uputila Srbiji kako bi uspela da realizuje projektovani rast od 2,8 procenata BDP za ovu godinu, vlada bi trebalo da nastavi sa reformama, a one najbolnije su, kao i obično, u energetskom sektoru, jer se tiču svih građana i nagoveštavaju poskupljenje struje. U Izveštaju ove međunarodne institucije navodi se da cene električne energije za domaćinstva moraju da prate stvarne troškove proizvodnje i distribucije. Vlada Srbije je, prema izveštaju MMF-a, najavila da će u kratkom roku, već do kraja avgusta, dati predlog reforme blok tarifa koje su trenutno u primeni.
Potrošnja struje u Srbiji deli se na tri različite tarife.
Prva je zelena zona, koja označava nisku potrošnju do 350 kilovat-sati mesečno, a tu su i cene najniže.
Druga je plava zona, koja pokriva umerenu potrošnju u opsegu od 351 do 1.200 kilovat-sati.
Treća je crvena zona, koja predstavlja tarifu za veliku potrošnju, preko granice od 1.200 kilovat-sati. U ovoj zoni se struja naplaćuje po dvostruko većoj ceni u odnosu na plavu zonu.
Inače, domaćinstva i mali kupci od 1. oktobra prošle godine već plaćaju struju u proseku za 6,6 odsto više, po preporuci MMF-a. Granica između plave i crvene zone tada se pomerila sa 1.600 na 1.200 kilovat-časa, što znači da potrošači koji mesečno troše mnogo električne energije brže ulaze u zonu gde su kilovat-sati duplo skuplji.
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RT Balkan da su ovakvi potezi očekivani, jer MMF već godinama unazad traži da se dođe do komercijalne cene struje za domaćinstva i da se na taj način uskladimo i sa obavezama koje imamo i u Evropskoj uniji.
"Do korekcije cene će sigurno doći, ali trenutno je teško proceniti kolika bi ona mogla biti. Ne očekujem da će biti velika, imajući u vidu i trenutnu i prethodnu politiku koja se tiče tih cena. Poskupljenja su uvek bila jednocifrena i cena se nikad nije podizala za više od 10 posto. I ova korekcija pretpostavljam da će biti najmanje u visini inflacije, a možda i nešto više, između pet i sedam odsto", smatra Marković.
On ukazuje da će promena cene zavisiti i od promene tarifnog sistema i metodologije koja bude primenjena.
"Metodologija bi trebalo da se menja, jer je doneta pre dvadesetak godina, a sada treba uvažiti i nove uloge na tržištu koje su se pojavile. Sada imamo i vozače električnih automobila i kupce proizvođače, imamo malo veću ulogu drugih aktera, koji nisu bili sagledani metodologijom koja se trenutno koristi. Shodno tome, treba i tarife svakako napraviti i uskladiti da uvaže i tu novu relanost", kaže Marković.
On napominje da postoji "struja" koja vuče na tu stranu da tarife uopšte ne bi ni trebalo da postoje – već da svi potrošači plaćaju električnu energiju po istoj ceni, a da socijalne kategorije dobiju povlastice kroz status energetski ugroženog kupca.
"MMF ukazuje da je nepotrebno davati pogodnosti i subvencionisati ljude koji imaju dobar standard i mogu da plate električnu energiju. Država zato mora voditi računa o socijalnoj politici i pomoći ljudima koji ne mogu da plate. Trenutni obuhvat je neselektivan, jer zelenu tarifu koristi i onaj ko nema novca i onaj ko može da plati", kaže Željko Marković.
Mišljenja stručnjaka su podeljena, pa jedni smatraju da bi nam čestitka koju je adresirao MMF, od EPS-a mogla stići već od oktobra, dok neki smatraju da će cene svakako porasti, ali krajem godine. To bismo mogli saznati već početkom septembra, jer Agencija za energetiku Srbije ima obavezu da novi cenovnik objavi mesec dana pre početka njegove primene.
Narodni poslanik Branko Pavlović pojasnio je šta MMF traži od Srbije.
"Oni tu žele nekoliko stvari. Prva je da mi podignemo cene pre eventualne privatizacije Elektroprivrede, da ne bi onaj koji bi kupio, izazvao bes građana. Pod dva, da naša cena ne bude previše konkurentna u odnosu na sve druge, jer jedan deo naše povoljnije cene dolazi i zbog toga što imamo bolje uslove za nabavku gasa od Ruske Federacije. Treći deo je da se on bavi sposobnošću države da vraća dugove", upozorio je Pavlović za RT Balkan.
Veruje da u ophođenju MMF-a nema nikakvih ozbiljnih analiza, već da fond delimično i želi da dovede do krize sa cenom struje, kako bi strani uplivi imali veći potencijal.
"Oni žele da cena naše struje ne bude konkurentska i da ne daje prednost privrednim subjektima u Srbiji", smatra Pavlović.




