Ekonomija

U Evropi se zatvara još jedna topionica aluminijuma

Zatvaranje "Speirine" fabrike u Nemačkoj pojačava talas deindustrijalizacije, dok su globalni lanci snabdevanja industrijskih sirovina sve krhkiji
U Evropi se zatvara još jedna topionica aluminijumaGetty © Sascha Schuermann / Stringer

Zatvara se još jedna evropska topionica aluminijuma, što je posledica energetske krize koja se odrazila na industriju i ograničila snabdevanje ključnim sirovinama.

Iako su cene električne energije znatno niže nego prošle godine, svetski gigant u proizvodnji i reciklaži aluminijuma "Speira" zatvoriće svoju fabriku "Rajnverk" u Nemačkoj u drugoj polovini 2023. zbog izazova na energetskom tržištu, saopštila je kompanija, a preneo "Blumberg".

Prethodno je u fabrici smanjena proizvodnja ovog važnog metala za 50 odsto pošto su skokovi cene struje i gasa gurnuli evropsku metaluršku industriju u krizu.

Neke topionice su uvećale proizvodnju poslednjih nedelja, ali zatvaranje "Speirine" fabrike pojačava talas deindustrijalizacije, dok su globalni lanci snabdevanja industrijskih sirovina sve krhkiji, posebno imajući u vidu trgovinski rat SAD i Kine, kao i rusko-ukrajinski sukob, čija je posledica energetska kriza u Evropi.

Aluminijum je jedan od energetski najzahtevnijih metala za proizvodnju, a evropski proizvodni kapaciteti su prepolovljeni od početka energetske krize. Mnoge fabrike su obustavile proizvodnju, a brojne su u potpunosti obustavile rad, uključujući fabriku kompanije "Norsk hidro" u Slovačkoj i fabriku korporacije "Alkoa" u Španiji.

Kao i pomenuti proizvodni pogoni, "Speirina" topionica u Nemačkoj biće "prebačena" na održavanje, a mogla bi ponovo da se otvori ako se ekonomska situacija poboljša, rekao je portparol kompanije. Ipak, ponovno pokretanje topionice je sporo i skupo, a neke fabrike u regionu koje su zatvorene u prethodnim krizama nikada nisu ponovo otvorile vrata.

Ranije su iz industrije upozoravali da je potrebna dugoročna finansijska podrška kako bi se pomoglo regionu da zadrži kontrolu nad sirovinama ključnim za prelazak na zelenu agendu.

Pored stalne pretnje industriji koju predstavljaju visoke cene energenata, Evropa sve teže privlači investicije, odnosno s tim u vezi gubi od SAD zbog milijardi dolara subvencija koje nudi kontroverzni Zakon o smanjenju inflacije američkog predsednika Džozefa Bajdena.

image