Ekonomija

Na njivama ima posla i tokom zime, ali nema radnika: Kalemari zarade 50 evra na dan

Pošto je ponuda radne snage slaba ni dnevnice nisu ništa niže nego kada je sezona u punom zamahu
Na njivama ima posla i tokom zime, ali nema radnika: Kalemari zarade 50 evra na dan© Martin Schutt

Mada je zimsko doba i na njivama nema posla, potreba za sezonskim radnicima u poljoprivredi ipak postoji. U toku je zimsko orezivanje voća, dok se povrtari spremaju za sejanje lubenica, odnosno, kalemljenje.

Žitelji sela Vrbica kod Čoke treba da krenu ovih dana u setvu autohtone sorte belog luka, koji se seje tako što sezonci puzeći zabadaju čenove luka po hladnim oranicama...Posla ima i u cvećarstvu, jer se u rasadnicima uveliko pripremaju za 8. mart i prolećnu sadnju cveća.

Za te poslove u gazdinstvima treba dodatna radna snaga, koju je teško naći, bez obzira na to što nije špic poljoprivrednih radova. Pošto je ponuda radne snage slaba ni dnevnice nisu ništa niže nego kada je sezona u punom zamahu.

Za rezidbu voća nije potrebna samo fizička snaga, već i znanje. Ali u nedostatku pravih rezača u velikim voćnjacima uzimaju radnike koji za dan - dva, uz pomoć tehničara, nauče posao. Dnevnica tih koji nisu baš upućeni u rezidbu, a hoće da zarade i nauče iznosi od 3.000 do 4.000 dinara. One prave profesionalne, koji nose svoje makaze treba platiti 50 evra na dan. Njih je teško naći jer imaju unapred ugovorene poslove.

U Zemljoradničkoj zadruzi "Voće" i "Nektar Agrar" u Neštinu u toku je rezidba jabuka. Voćnjak je veliki i orezivanje će potrajati do aprila. 

Direktor zadruge Đorđe Kerešević za "Dnevnik" kaže da ove zime imaju radnike iz okoline Šapca, a ranijih godina su bili sezonci iz Vlasotinca, kojima je trebalo obezbediti, odnosno, platiti smeštaj, hranu i dnevnicu.

"Uglavnom imamo rezače, kao i u drugim voćnjacima, koji se ne razumeju u posao, ali ga brzo savladaju jer tehničari nadgledaju, upućuju i vraćaju radnike da bi se orezivanje voća uradilo kako treba", kaže direktor Kerešević.

Napominje, da angažovanje radnika sa strane predstavlja veliki izdatak, jer im moraju platiti prenoćište i hranu ili naći svakodnevni prevoz.

Dnevnica onih koji nisu baš upućeni u rezidbu, a hoće da zarade i nauče, iznosi od 3.000 do 4.000 dinara.

Povrtar iz Deronja u Opštini Odžaci Sava Kompalić za desetak dana će krenuti da seje lubenice za kalemljenje. Kaže da ima u selu žena koje će raditi taj posao, a da je dnevnica po satu od 400 do 500 dinara, u zavisnosti od pogodbe. Po toj ceni, rekao je, žene su radile i prošle godine.

"Sva sreća što u komšiluku mogu da nađem radnice, koje, inače, rade kod mene skoro svake zime. Posao nije težak, radi se u zatvorenom i toplom prostoru", naveo je Kompalić.

U rasadnicima sezonce brzo stiže umor

Cvećari koji se bave sezonskim cvećem već su krenuli u posao sadnje kadifa, vinki, petonija, salvija, pune ruke posla imaće tek od polovine februara, kada krene rasađivanje. U rasadnicima je uglavnom ženska radna snaga, ali ona nije sigurna, jer posle desetak dana žene stigne zamor i onda treba tražiti nove radnike.

U cvećari "Ša" u Platičevu kod Rume kazali su da sezonske radnike nalaze po okolnim selima, ali da nije dovoljno samo platiti dnevnicu već ih treba razvoziti od kuće do posla i obezbediti hranu.

"U rasadnicima se radi osam do deset sati, a dnevnica je 3.000 dinara", kazala je Borka Andrić. Pojasnila je, da je kada u rasadnicima nema puno posla dnevnica niža i obrnuto, viša je, ako se više radi.

Muke oko pronalaska radne snage imaju meštani sela Vrbica, jer u mestu nema radnika, pa ih nalaze po selima oko Kikinde i u Padeju. Setva autohtone sorte belog luka nije lak posao, jer treba puzeći raditi, pa je ove godine sat oko 450 dinara, a prošle godine je bio 350 i 380 dinara.

"Dnevnica je sada veća, a cena belog luka nije se menjala godinama i to nam predstavlja problem kako da izvučemo zaradu, jer su dnevnice sezonaca veliki izdatak. Moramo unapred da obezbedimo novac, a zarada od luka je tanka ili je ni nema", kazao je povrtar Akoš Varga.

image