Magazin

Misija Artemis: Istraživači NASA traže život na Mesecu

Prvi put za 53 godine u okviru misije NASA Artemis astronauti će obleteti Zemljin satelit i iskrcati se na njemu, a ako je verovati njihovoj intuiciji - očekuju nas epohalna otkrića. Koja se bića mogu razvijati u tako surovim uslovima, kako su ona dospela na Mesec i sa koim se sve izazovima susreće tim astronauta tokom pripreme za istorijski događaj?
Misija Artemis: Istraživači NASA traže život na Mesecu© Canva / fergregory

Mesec novembar 2024. godine proći će u znaku misije Artemis 2 u kojoj će astronauti NASA obleteti oko Zemljinog satelita, a ukoliko sve prođe kako treba, u narednoj misiji, Artemis 3, koja je planirana za kraj 2025. godine, biće izvršeno i iskrcavanje na južni pol Meseca. Ovo će biti prvi poduhvat tog tipa za 53 godine, a istraživači su ubeđeni da čovečanstvo očekuju epohalna otkrića. Jedno od potencijalnih iznenađenja može biti i otkrivanje života na Mesecu.

Mikroorganizmi i mikrobi na Mesecu

Naučna istraživanja su pokazala da posetioci Meseca u budućnosti posebnu pažnju treba da obrate na superhladne kratere koji se nalaze u večnoj senci, a koji potencijalno mogu predstavljati izvor mikroorganizama koji su se nekako "preselili" sa Zemlje. Istraživači NASE smatraju da čak ni surovi uslovi nisu prepreka za razvoj mikroorganizama, a sada je njihov zadatak da saznaju koji konkretni organizmi imaju najviše predispozicija da prežive na Mesecu.

Kada je reč o mikrobima, i ovde su mišljenja naučnika pretežno usaglašena: većina njih smatra da je čovek ključni faktor kada je njihovo prenošenje u pitanju, a kao manje verovatnu teoriju navode njihovu spontanu migraciju putem "zemaljskih meteorita". U planu je i izučavanje izdržljivosti mikroba.

"Najverovatnije ćemo ostaviti zdrave spore mikroba u zaštićenim nišama gde će niske temperature i radijaciona zaštita učiniti svoje i sačuvati ih od uništenja", naveo je Hizer Grem, geohemičarka i učesnica naučnog tima.

Izazovna misija od istorijskog značaja

Odabir bezopasnog, a opet naučno korisnog mesta za prizemljenje na mesecu veoma je izazovan zadatak sa kojim se susreće ekipa NASE, budući da ni jedan ekspert ne može sa sigurnošću da objasni na koji način se formira mesečev ledeni prekrivač. Sa druge strane, tu su i posledice koje sa sobom nosi ovakva misija, poput taloženja ugljen dioksida i leda u stalno zatamnjenim oblastima duž putanje kretanja letelice, a upravo ovaj scenario može ugroziti druga, ne manje važna istraživaanja. Bilo kako bilo, misija koja je planirana za narednu godinu biće važna za razvoj tehnologija ali i otkrivanje potencijalnog života na Zemljinom satelitu, te nam ne preostaje ništa nego da sa nestrpljenjem čekamo povratak astronauta.

image