Ekonomija

Naličje nemačkog "oslobađanja od ruskog gasa": Od industrijske nacije do muzeja industrije

Iako je Berlin povećao uvoz gasa iz Norveške, Holandije i drugih zemalja, teško pogođeni delovi industrijskog sektora su zabrinuti nad sopstvenom sudbinom
Naličje nemačkog "oslobađanja od ruskog gasa": Od industrijske nacije do muzeja industrijewww.globallookpress.com © Waltraud Grubitzsch

Norveška je prestigla Rusiju i postala najveći pojedinačni snabdevač Nemačke tečnim prirodnim gasom (LNG) u 2022. godini, dok je ukupni uvoz gasa u Nemačku opao za 12,3 odsto, u poređenju sa 2021. godinom, saopštila je nemačka Federalna agencija za energetsku mrežu. 

Norveška je prošle godine obezbedila 33 odsto uvoza gasa u Nemačku, dok je udeo Rusije iznosio 22 odsto, što je veliki pad u odnosu na 52 procenta koliko je Rusija obezbeđivala 2021. godine. Isporuke iz Rusije su smanjivane od juna, da bi u septembru bile potpuno obustavljene, nakon eksplozije na gasovodu Severni tok. 

Nedostatak ruskog gasa delimično je nadoknađen uvozom iz Holandije, Belgije i Norveške, saopštila je Agencija. Oni dodaju da je Nemačka uštedela mnogo gasa i kroz mere štednje za domaćinstva, kao i smanjenjem industrijske proizvodnje kao posledice rastućih cena gasa. 

Nema sumnje da su se i privatni potrošači i industrija svojski potrudili, milom ili silom prilika, jer je rezultat kojim se Agencija najveće evropske privrede diči zaista značajan.

Naime, nemačka potrošnja prirodnog gasa pala je za 14 odsto u 2022. u poređenju sa prosečnom potrošnjom u poslednje četiri godine, a u industriji je taj pad bio 15 odsto. 

Za mnoge je ovo bio jasan pokazatelj da je nemačka industrija ugrožena, dok je Erik Hajman iz "Dojče banke" bio još određeniji. 

"Kada se za desetak godina budemo osvrnuli na ovu energetsku krizu, videćemo da je to bio početak još brže deindustrijalizacije Nemačke", izjavio je on.

Hemijski sektor je teško pogođen

Nije gas jedini pokazatelj stanja u nemačkoj industriji, niti je gas jedino na čemu se prištedelo.

Nemački Federalni zavod za statistiku saopštio je da su industrijske narudžbine u novembru 2022. smanjene za čak 11 procenata u odnosu na isti mesec prethodne godine. 

Nemačka industrijska proizvodnja u energetski intenzivnim hemijskim i farmaceutskim sektorima pala je više od 15 odsto do novembra 2022. godine, upozorio je na Tviteru ekonomista Robin Bruks iz Instituta za međunarodne finansije.

On tu činjenicu dovodi u vezu sa visokim nivoima skladištenja prirodnog gasa, i zaključuje da su "čitavi delovi nemačke industrije zatvoreni i verovatno se neće ponovo otvoriti". 

Nije u pitanju procena jednog ekonomiste, već i sama Nemačka zabrinuto bdi nad sudbinom svoje hemijske industrije, što ne čudi kada se ima u vidu da hemijski proizvodi čine 10 odsto nemačkog izvoza, pokazuje zvanična statistika. 

"Industrija čelika, aluminijuma i papira do sada su bile u stanju da prebrode energetsku krizu, ali je hemijski sektor teško pogođen", pisao je portal "Euraktiv" prošle godine. 

Više od četvrtine kompanija u ovom sektoru je smanjilo proizvodnju, podaci su iz novembarskog istraživanja koje je sprovela Nemačka industrijska i privredna komora. Glavni razlog za ovakve trendove su rastuće cene energenata, koji predstavljaju veliki deo troškova u hemijskoj industriji.

Kompanije su do sada bile delimično zaštićene zbog dugoročnih ugovora koji im obezbeđuju energente po nižim cenama. Međutim, ugovori se bliže kraju, a "situacija će se pogoršati u narednim mesecima kada isteknu postojeći ugovori o snabdevanju", upozoravaju predstavnici sektora. 

Ima nešto i u litosferi 

No, tekući i potencijalni dometi deindustrijalizacije samo su jedan krak nemačkih problema čiji je koren u enrgetskoj krizi. 

Udruženje nemačke energetske industrije koje okuplja skoro 2.000 kompanija predstavilo je godišnji izveštaj u kome se kao jedan od ključnih rezultata ističe pomenuto smanjenje uvoza gasa iz Rusije, ali i povećanje uvoza iz Holandije. 

Cena toga je, pre svega, nadmetanje Nemačke i drugih evropskih zemalja oko LNG na svetskom tržištu, čime se povećava cena gasa, što će verovatno "zacementirati" odluku mnogih fabrika o zatvaranju. 

Ali, pre nego se proslavi zamena "neprijateljske Rusije" prijateljskom Holandijom, koja je u pojedinim mesecima protekle godine obezbeđivala više od 35 odsto gasa Nemačkoj, treba imati u vidu da se ne donose sve odluke u političkoj sferi. 

Ima nešto i u litosferi, naročito ako pitate Holanđane. 

Naime, holandska vlada je obećala da će 2022. godine prekinuti proizvodnju na Groningenu, jednom od najvećih evropskih gasnih polja, pošto su godine eksploatacije prouzrokovale pojačanu seizmičku aktivnost u zemljinoj kori - litosferi. 

Zbog toga je vladu u Amsterdamu zabolela glava kada je Berlin zatražio još gasa početkom 2022, jer je, prema važećim ugovornim obavezama bio obavezan da to učini, uprkos riziku da bi povećanje proizvodnje iz Groningena moglo da izazove zemljotres na severu zemlje, izveštavao je "Politiko". 

Od industrijske nacije do muzeja industrije

Iako je izvoz ruskog gasa u Evropu drastično pao nakon početka sukoba u Ukrajini, odnosno uvođenja brojnih paketa sankcija na ruske energente i ograničavanja cene istih, ministar energetike Katara i direktor kompanije "Katar enerdži" Sad Šerid el Kabi poručio je da će se to u budućnosti promeniti, iako "Evropljani danas govore da nema šanse da se vrate ruskom gasu".

On je upozorio da zbog blage zime evropske zemlje nisu morale da isprazne svoje zalihe gasa, ali će se ove godine rezerve teže popunjavati, prenosi "Ahram onlajn".

"Srećom, zbog toplijeg vremena potražnja za gasom nije bila velika. Međutim, pitanje je šta će se desiti kada budu hteli da popune zalihe. Neće biti mnogo gasa na raspolaganju sve do 2025, 2026, 2027", rekao je katarski ministar i istakao da će nestabilna situacija na tržištu gasa potrajati.

Nad ovim rečima bi Nemačka mogla da se zabrine, s obzirom na njihovo geografsko poreklo - Katar. Naime, skoro četvrtina nemačkog uvoza gasa, "oslobođenog nepodnošljive težine postojanja ruskog gasa", dolazi iz "ostalih zemalja", u šta spadaju Belgija, Francuska, ili Austrija - do kojih je, zapravo, pre Nemačke, stigao LNG kupljen od Amerike ili zalivskih zemalja - poput Katara. 

Ako ni ovo nije dovoljno da uguši radost zbog oslobađanja od ruskog gasa, možda bi otrežnjujuće mogle da deluju reči koje je izgovorio Volfgang Grose Entrup, prvi čovek nemačkog Udruženja hemijske industrije, da skupi energenti ozbiljno ugrožavaju konkurentnost cele Nemačke, te da "korak od vodeće svetske industrijske nacije do muzeja industrije nikada nije bio tako mali". 

image