Svet

Izbori u Bugarskoj: Da li je EU dobila "novog Orbana" | Dan uveče

Pobeda Rumena Radeva bila je očekivana, složili su se gosti RT Balkan saradnik Instituta za evropske studije Dušan Ilić i istoričar Petar Dragišić
Izbori u Bugarskoj: Da li je EU dobila "novog Orbana" | Dan uveče© РТ Балкан

Nakon petogodišnje političke krize, tokom koje je održano čak osam parlamentarnih izbora, Bugarska je nakon glasanja u nedelju konačno na putu da dobije prvu stabilnu vladu od 2021. godine. Partija Progresivna Bugarska doskorašnjeg predsednika zemlje Rumena Radeva osvojila je 44 odsto glasova, što joj je obezbedilo apsolutnu većinu od 130 poslaničkih mesta u parlamentu koji čini ukupno 240 poslanika.

Ubedljiva pobeda partije nekadašnjeg vojnog pilota, koji je podneo ostavku na mesto predsednika Bugarske u januaru ove godine kako bi se aktivnije uključio u politički proces, došla je nakon višegodišnje političke krize i antikorupcijskih protesta koji su doveli do pada vlade Rosena Željazkova sredinom decembra.

Radev, koji već godinama važi za najpopularnijeg političara u Bugarskoj, tokom kampanje se fokusirao na borbu protiv oligarhije i korupcije u zemlji koja je tradicionalno rangirana kao najkorumpiranija u EU. Radev se takođe protivio uvođenju evra, koji je postao zvanična valuta u Bugarskoj od 1. januara ove godine.

Radev je u prošlosti kritikovao evropsku politiku prema Rusiji i sukobu u Ukrajini, ističući da bi njegova zemlja trebalo da preispita dalje naoružavanje Kijeva, ali i da se protivi sankcijama protiv Rusije. Doskorašnji bugarski predsednik se u prošlosti javno protivio članstvu Ukrajine u NATO-u, ali i povećanju izdvajanja na odbranu u Evropi.

Sve to je podstaklo zapadne medije da Radeva okarakterišu kao "proruskog" političara i da mu nalepe etiketu novog "Viktora Orbana", iako se njegovi pogledi na spoljnu politiku pre mogu nazvati "pragmatičnim" nego proruskim. Nakon izborne pobede, Radev je poručio da će Bugarska ostati na evropskom putu, ali da joj je potrebno više "kritičkog mišljenja" u spoljnoj politici.

On je takođe poručio da je potrebno obnoviti dijalog sa Rusijom, dodajući da "ako Evropa želi da ima pravu stratešku autonomiju, ona mora ozbiljno da razmisli kako će doći do prirodnih resursa".

Nedavne izbore u Bugarskoj takođe je karakterisao značajan pad podrške svih drugih partija u zemlji, uključujući i drugoplasiranu stranku GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova, koja je osvojila tek 13 odsto glasova. Liberalna proevropska koalicija "Nastavljamo sa promenama – Demokratska Bugarska" završila je na trećem mestu sa 12,4 odsto glasova, dok su sve ostale liste izbore završile sa jednocifrenim brojem glasova.

Da li je Radev bugarski Orban i kakav će biti njegov stav prema Briselu, Vašingtonu i Moskvi u emisiji "Dan uveče" govorili su Dušan Ilić, naučni saradnik Instituta za evropske studije i istoričar Petar Dragišić.

Sagovornici RT Balkan složili su se da je pobeda Radeva bila očekivana, ali i da se Orban i Radev ne mogu porediti.  

Petar Dragišić je ukazao da su ankete pokazivale da će Radev dobiti većinu na izborima, ali da ga je iznenadila apsolutna većina i to što njegova stranka može da ide samostalno u sastavljanje vlade.

"Ovaj procenat jeste iznenađujući i to pokazuje da se ovim završava kriza u Bugurskoj, jer ćemo imati stabilnu vladu u Sofiji. Može da ide sam u sastavljanje vlade, ali moguće je očekivati da ide i u koaliciju sa liberalima. Mislim da će ići na širu platformu, da sa nekim podeli odgovornost", naveo je on.

Interesantno je, kako kaže, da među glasačima Radeva ima dosta mladih ljudi, mlađih od 30 godina.

"To je neobično za partiju koja nije liberalne orjentacije, nije zelena. To govori da njegov pokret ima perspektivu. U prvom svom govoru on je nekoliko puta izgovorio reč 'energetika'. Kada se kaže energetika misli se na ruske energente koji su najdostupniji, gledano geografski, ali nisu dostupni politički. Kao da je time dao signal šta će biti ta vrsta pragmatizma i kakav će njegov pristup biti", ukazao je Dragišić.

Ne misli da će Bugarska biti "avangarda novog kursa u Evropi", ali prve izjave Radeva opominju Brisel da će energetika morati da dođe na dnevni red.

"Ovo je poruka Briselu da se mora razmisliti o izvorima energije. Deindustrijalizacija je posledica skupe energije sa čime se Evropa suočava od početka Ukrajinskog sukoba, posebno od početka rata na Bliskom istoku", rekao je Dragišić.

Smatra da je ogromna razlike između Orbana i Radeva, da je Orban ideolog, da se bavio društvom i bio na čelu države koja je u zapadnim konstelacijama daleko snažnija od Bugarske, te je njegova uloga daleko jača.

"Ni Bugarska, ni Radev neće moći da igraju ulogu koju je imala Mađarska i koju je imao Orban. Mislim da će njegova pozicija biti bliža Briselu nego Vašingtonu", kazao je on.

I Ilića nije iznenadila ubedljiva pobeda jer je, kako je rekao, on bio 'džoker vlade u Bugarskoj' i mudro taktizirao.

"Da je Radev 'bugarski Orban' je po meni neumesno poređenje. Dolaze iz dve države koje imaju razlečit odnos prema Rusija. Orban je vodio državu koja je tradicionalno rusofobna nacija, dobrim delom viševekovni protivnik Srbije. Mađarsko društvo izgrađeno na rusofobnom mitu, ali je Orban uspeo da da ga približi Moskvi, ali i Beogradu. Uspeo da nadiđe politički ambijent i osećanje prosečnih mađarskih birača", pojašnjava Ilić.

Sa druge strane, objašnjava, Radev dolazi iz većinski proruske nacije koja je ta osećanje gajila sa pravom imajući u vidu da su Rusi, zajedno sa Srbima, oslobodili Bugarsku od Osmanske okupacije.

"Njemu je lagodnije da ponekad daje proruske izjave, jer je to prihvatljivo većinskom biračkom telu. U tom kontekstu jeste teško porediti Orbana i Radeva. Nešto što bi moglo da bude zajedničko, što je analogija, to je konzervativan politički milje, sličan pogled na tradicionalnu porodicu, hrišćanske vrednosti. Tu se veze između državnika završavaju", naveo je Ilić.

Podsetio je da je Mađarska sa Orbanom uspela da spreči određene sankcije Rusiji, a da je sa druge strane Radev kao predsednik države, samim tim i vrhovni komandant, dozvolio da trećina logističke podrške za ukrajinsku armiju ide preko bugarske teritorije.

"Orban je radio u sprečavanju dalje eskalacije sukoba, dok je Radev radio suprotno", zaključio je on. 

Live