
Put bez perspektive: Može li Evropska unija i dalje da prima nove članice | Dan uveče

Crna Gora bi mogla da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine, poručili su nedavno predstavnici Irske, koja trenutno predsedava Savetom Evropske unije. Ta izjava je došla nakon što je Crna Gora zatvorila još dva pristupna poglavlja, te joj je ostalo još 10 koje je potrebno zatvoriti.
Pristupanje Crne Gore Uniji je, ipak, daleko od izvesnog. Prvu prepreku za Podgoricu predstavlja lista sa osam dodatnih zahteva koju je ispostavila Hrvatska, s namerom da u poslednjem trenutnu izvuče još neki ustupak od crnogorske vlade.

Veći izazov, međutim, predstavlja Francuska, čiji ustav propisuje da svako proširenje Evropske unije mora da odobri većina francuskih građana na referendumu, ili najmanje 60 odsto poslanika u oba doma francuskog parlamenta.
S obzirom na to da se u Francuskoj početkom sledeće godine održavaju predsednički izbori, te da je aktuelni favorit Marin le Pen, koja se otvoreno protivi daljem proširenju EU, nije izvesno da će Crna Gora moći da "preskoči" poslednju prepreku i dobije zeleno svetlo iz Pariza.
Teže pitanje za evropske zvaničnike, ipak, predstavlja budućnost Ukrajine, koja od 2022. godine ima status kandidata. Za razliku od Crne Gore, zemlje od svega 630.000 stanovnika čija bi integracija u Uniju bila relativno bezbolna, cena pristupanja Ukrajine bila bi daleko veća.
Od poljoprivrede, preko odbrane do fondova za razvoj siromašnijih regiona, Ukrajina bi praktično preko noći postala najveće opterećenje za evropski budžet, dok bi mnoge članice Unije iz centralne i istočne Evrope izgubile milijarde evra koje svake godine dobijaju iz Brisela.
Pored članstva u Uniji, Ukrajina bi mogla da ostane i bez daleko urgentnijeg novca za finansiranje rata, koji evropske zemlje sada već tradicionalno svake godine šalju Kijevu. Do toga je došlo nakon što je nemački kancelar Fridrih Merc pokušao da "uveže" usvajanje višegodišnjeg budžeta EU sa odobravanjem novog paketa pomoći za Ukrajinu, čemu su se usprotivili lideri Mađarske, Češke, Slovačke i Bugarske.
O ovoj temi u emisiji "Dan uveče" govorili su Boriša Mandić, vojni pilot i Vladimir Prebiračević, direktor srpsko-ruskog centra "Majak". Sagovornici RT Balkan saglasni su da je nerealno očekivati da Crna Gora do 2028. godine uđe u EU, osim ako ne postoji potreba Unije za tim.
Mandić smatra da će Crna Gora još dugo biti na čekanju zbog uslova Hrvatske i Francuske koji joj otežavaju put. Ukazao je da zahtevi Hrvatske poput rešavanja pitanja Prevlake i školskog broda "Jadran" predstavljaju nepremostivu prepreku.
"Ambiciozno da će do kraja godine zatvoriti još dva poglavlja. Ukoliko Francuska spočitava Crnoj Gori poglavlja 11 i 13 koja se odnose na poljoprivredu i ribarstvo, da ne pričamo o osam uslova iz Hrvatske. Po meni je previše optimistično očekivanje da će biti članica EU 2028. godine", naveo je Mandić.
Smatra da će sve zavisiti od toga koliko je Crna Gora potrebna EU i šta ima da joj ponudi. Podsetio je da je Turska članica NATO, od 1995. kandidat za EU i još nije članica, iako može puno da ponudi EU.
"Ovde vidimo da je politika EU da nikada ne znate šta nosi dan, šta noć. Ukoliko se shvati da je Crna Gora potrebna EU, oni će ubrzati proces. Međutim, Evropa kuburi sa brojnim krizama - migrantska, ekonomska. Imaju velike probleme", pojasnio je on.
Naglasio je da će EU morati da se menja, da je ovakva kakva jeste postala potpuno nefunkcionalna.
"To da odlučivanje mora biti jednoglasno- konsenzusom usporava njihove odlučivanje. Oni su poslednjih godina pokazali neslogu. Da li će moćniji imati veću moć odlučivanja videćemo. Možda će se promeniti naziv i struktura EU. Nisam od onih pesimista da će se EU rastočiti i raspasti na suverene države", naveo je on.
Crnoj Gori na putu ka EU preostaje da zatvori još dva poglavlja do kraja godine, a ukupno deset do ulaska u EU 2028. Prebiračević ne veruje da će za dve godine Crna Gora biti 28. članica Unije, ali smatra da ni taj scenario nije nemoguć ukoliko postoji potreba Unije.
"Sve je moguće, poučeni iskustvima Rumunije i Bugarske. Nije teško Crnu Goru primiti preko noći, ako postoji potreba EU. Crna Gora je već u NATO-u. Da li će biti primljena 2028. godine ne verujem. Mislim da je Francuska veći faktor ograničavanja od Hrvatske. Crna Gora je već počela da ispunjava hrvatske zahteve ", naveo je on.
Ukazao je da će najteže biti rešavanje pitanja Prevlake, gde Hrvatska pokušava da nametne da se pitanje granice reši onako kako Zagreb traži, dok Podgorica predlaže da se reši na nekoj međunarodnoj arbitraži.
"Kod rukovodstva koje vodi Crnu Goru želja za pristupanjem EU je izražena. Mislim da se to neće dogoditi 2028, ali ni 2030. EU će do tada morati da promeni način funkcionisanja. Biće promena u nekom bliskom periodu, jer EU na ovaj način nije održiva", naveo je on.
Smatra da će Crna Gora ulaskom u EU biti zemlja drugog reda, jer se i sada mnoge zemlje ne pitaju ništa već deluju po diktatu, retki se usprotive značajnijim odlukama.
"To se pokazalo od kad traje Specijalna vojna operacija u Ukrajini, od kada traje sumanuta politika EU za podržavanjem rata protiv Rusije. Neke zemlje se suprotstavljaju, kao što je Poljska koja ne želi da troši pare na naoružanje iz SAD za Ukrajinu", naveo je on.
Govoreći o Srbiji on je rekao da bi se trebalo "hladne glave" odnositi prema EU, da se Beograd više vodi nacionalnim interesima i da donosi odluke što je suverenije moguće, a ne da reaguje na migove iz EU.
"Nacionalni interes je na prvom mestu, pa sve ostalo. Niko nije verovao 1914. da će se rasparčati Austrougarska, pa se i to desilo. Mnogi nisu verovali da će doći kraj zapadne dominacije, a sada svedočimo da i to dolazi. Krupne promene u kratkom periodu mogu da se dogode", naveo je on.
Savetuje i vlast Crne Gore da nema potrebe da se zaleću u EU, ukoliko nisu dobro izmerili svoje nacionalne interese.
"Ukoliko postoji konsenzus u narodu Crne Gore, onda ćete ispuniti sve uslove, iako su oni ponižavajući", rekao je on.




