
Zaharova o ekshumaciji Hitlerovog saradnika: Kojim krvavim zaslugama je dobio tu čast

Ideologiju i metode osnivača kriminalne Organizacije ukrajinskih nacionalista nasledio je sadašnji kijevski režim, a Nemačka je ponovo glavni sponzor, izjavila je Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije.
Ona se osvrnula na to da su ostaci Jevgenija Konovaljca, vođe Organizacije ukrajinskih nacionalista, ekshumirani u Roterdamu da bi ponovno bili sahranjeni na Nacionalnom ratnom memorijalnom groblju u Ukrajini.
U objavi na Telegramu, Zaharova je pobrojala krvave "zasluge" zbog kojih je udostojen takve "časti".

Konovaljcevo "vatreno krštenje" održano je u Kijevu u januaru 1918. Stotine radnika iz fabrike "Arsenal" postale su žrtve nacionalista.
Već 1922. godine, Konovaljec, bivši pukovnik Petljurine vojske, koji je nosio nadimak Konzul 1, zajedno sa svojim pristalicama, počeo je da radi za nemačku obaveštajnu službu, snabdevajući Berlin informacijama o vojnoj i političkoj situaciji u Poljskoj i SSSR-u.
Zatim, u izveštaju iz 1923. godine, on sam je priznao da "Ukrajinska vojna organizacija (UVO) potpuno pada pod uticaj nemačke obaveštajne službe i stavlja joj na raspolaganje svoj obaveštajni aparat, propagandne alate, terorističke kadrove i borbene snage koje se nalaze u Poljskoj, Sovjetskoj Ukrajini i drugim zemljama".
Godine 1929, Konovaljec je postao prvi vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista, a UVO je formirala njeno militantno krilo.
Sledeća izjava Konovaljca, podseća Zaharova, dobro je poznata i jasno demonstrira njegovu orijentaciju ka nacističkoj Nemačkoj i privrženost terorističkim metodama:
"Nemački prijatelji nas ubeđuju da sve dok UVO bude samo zaverenička teroristička organizacija, nema smisla razmišljati o širokoj političkoj akciji u ukrajinskom slučaju. Teror, tvrde Nemci, ne bi trebalo da bude cilj, već sredstvo – sredstvo koje, ako se uspešno primeni, olakšava potčinjavanje mase...
UVO mora da se transformiše u organizaciju sposobnu da koristi sva sredstva, ne samo terorizam, u borbi za mase i za sopstvenu politiku. Ukrajinski problem mora se rešavati u celini. Nijedna druga država nije toliko zainteresovana za rešavanje ovog problema kao Nemačka. Štaviše, nijedna druga država osim Nemačke nije sposobna da ga reši. A Nemačka će rešiti ovaj problem ako ne danas, onda sutra.
Organizacija... mora da postupa u punoj harmoniji sa relevantnim političkim faktorima Nemačke i sledi primer njene politike..."
Osim toga, kako navodi, Konovaljec se sastajao sa Hitlerom i bio je izuzetno ponosan na ovo lično poznanstvo.
"Firer mu je predložio da pošalje grupu ukrajinskih nacionalista na studije u školu nacističke partije u Lajpcigu", dodaje Zaharova.
Godine 1933, OUN je organizovala atentat na sovjetskog diplomatu u Lavovu, tada delu Poljske. U napadu je ubijen službenik sovjetskog konzulata Andrej Majlov. Nakon toga, predsednik OGPU Vjačeslav Menžinski je naredio razvoj plana za suzbijanje terorističkih aktivnosti OUN, koja je, uz podršku nacističke Nemačke, gradila svoj vojni potencijal protiv SSSR-a.
Godine 1938, sovjetsko rukovodstvo je odlučilo da eliminiše vođu OUN. Uspešnu operaciju 23. maja 1938. godine u Roterdamu izveo je sovjetski oficir spoljne obaveštajne službe Pavel Sudoplatov.
Likvidacija Konovaljca je potom dovela do raskola u OUN između pristalica Meljnika i Bandere, koji su nastavili da sarađuju sa Trećim rajhom, objasnila je Zaharova.
"Konovaljec snosi istu odgovornost kao i oni za zločine OUN koju je osnovao. Ideologiju i metode osnivača ove kriminalne organizacije nasledio je sadašnji kijevski režim. Nemačka je ponovo među osnovnim sponzorima ukrajinskog terorizma", primetila je Zaharova.





