Srbija i Balkan

O prisustvu KBS na severu KiM odlučuje Kfor, a ne lokalni Srbi

U svim ranijim sporazumima se pristanak srpskih predstavnika sa severa KiM navodi kao mogućnost, a ne kao obaveza
O prisustvu KBS na severu KiM odlučuje Kfor, a ne lokalni SrbiGetty © Ferdi Limani

Nakon sastanka sa Srbima sa KiM u Raškoj u sredu uveče, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da smo u zamenu za uklanjanje barikada "danas prvi put dobili nešto što se odnosi na naša prava", te da "bez saglasnosti lokalnih Srba ne može biti prisustva prištinskih snaga na severu KiM. To je za nas velika stvar, kao i činjenica da smo uspeli da sačuvamo u tekstu reč ’barikada’", prenele su "Večernje novosti". 

Iako su ove reči mnogima zazvučale kao najava dugoočekivane deeskalacije, ostaje nejasno da li se izjave predsednika Srbije odnose na neki novi, u ovom trenutku nepoznati dokument kojim bi se odnosi definisali na citirani način. 

Jer, ako nije dogovoren novi sporazum koji bi zaista uslovljavao prisustvo KBS na severu KiM pristankom lokalnih Srba, teško da će od pomoći biti svi raniji sporazumi, jer u njima to - nigde ne piše. 

Kfor odlučuje, pristanak Srba - samo mogućnost

U jučerašnjem saopštenju Kfora stoji da "što se tiče 'Kosovskih bezbednosnih snaga', njihovo raspoređivanje, prema postojećim sporazumima, zahteva prethodnu saglasnost komandanta Kfora za odlazak na sever Kosova. Kfor, u skladu sa svojim mandatom, može da se angažuje sa legitimnim predstavnicima lokalne zajednice na severu KiM, kao deo ovog procesa saglasnosti".

Iz navedenog se jasno vidi da Kfor jedini ima pravo da odluči o (ne)dolasku pripadnika KBS na sever KiM. Dok je konsultovanje sa predstavnicima Srba na severu o tom pitanju samo moguća opcija, nikako i obaveza.

Drugim rečima, iz ovoga proizlazi ne samo da lokalni Srbi nemaju pravo veta na dolazak prištinskih specijalaca severno od Ibra, već, sve i ako bi nadležni komandant Kfora i odlučio da ih pita za mišljenje, nije ni u kakvoj obavezi da to mišljenje i posluša.

Štaviše, pisma o uzajamnim obavezama koja su 2013. godine razmenili tadašnji generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmunsen i Hašim Tači, u to vreme premijer tzv. Kosova, sadrže praktično istovetnu formulaciju kao i jučerašnje saopštenje Kfora.

Tači, naime, u ime tzv. Kosova obećava da će se KBS pojaviti na severu pokrajine samo uz saglasnost Kfora, a saradnja sa "legitimnim predstavnicima lokalne zajednice" na severu Kosova samo je - mogućnost. 

"'Vlada Republike Kosovo' takođe je jasna da KFOR, u ispunjavanju svog mandata, može da angažuje legitimne predstavnike lokalne zajednice na severu 'Kosova' u okviru redovnog procesa interakcije", obećava "kosovska strana" u dokumentu, dok Rasmunsen naglašava "dugogodišnji odnos i uobičajenu praksu komandanta Kfora da sarađuje sa legitimnim liderima zajednica širom 'Kosova' u vezi sa bezbednosnim pitanjima koja spadaju u njegov mandat". 

"Benigna" formulacija

U jučerašnjem saopštenju Kfora stoji, na prvi pogled, benigna formulacija "da su se sve strane uvek pridržavale postojećih sporazuma" i pozivaju se da nastave to da čine. 

Ako već sporazumi dosad nisu kršeni, kao što Kfor kaže, a "kosovski" specijalci šetaju po severu KiM slobodnije nego lokalno stanovništvo, to znači da je Kfor odobrio njihovo prisustvo. 

Isto važi i za baze specijalnih jedinica ROSU koje niču na severu KiM, a koje Kurti inače naziva "infrastrukturnim projektima od javnog interesa". Interesa sigurno i ima, samo nisu srpski.

A jučerašnji sporazumi, ako nisu drugačiji od onoga što piše u saopštenju Kfora, značiće da, i posle uklanjanja srpskih barikada, na severu pokrajine ostaju prištinski specijalci naoružani dugim cevima.

Uz saglasnost Kfora, to jest NATO-a, koji ionako ima diskreciono pravo da Srbe (ne)pita šta o tome misle.

image