Srbija i Balkan

Nesalomive veze: Ko stoji iza kampanje "Rusi napolje" i zašto ona neće zaživeti

Predsednik stranke Dveri i generalni sekretar Međunarodnog pokreta rusofila Ivan Kostić je istakao da Rusija odlično razume geopolitičku poziciju Srbije i da je "aspolutno uveren i da će odnosi između Srbije i Rusije u narednom periodu biti na višem nivou"

Kolektivni Zapad nastavlja sa pritiscima na našu zemlju što je još jednom pokazano u godišnjem izveštaju Evropske komisije u kojem su iznete kritike na račun Beograda da sprečava Prištinu da postane deo međunarodnih organizacija. Uz silne kritike, Evropa držeći nam moralne pridike, objašnjava zašto mora da se uskladimo sa spoljnom politikom EU što zapravo podrazumeva priznanje lažne države i uvođenje sankcija Rusiji.

Stav građana Srbije je jasan - "ne" sankcijama Rusiji i "ne" okretanju leđa Ruskoj Federaciji. U kom smeru će se odnosi Moskve i Beograda kretati i posle formiranja nove vlasti, koliki je značaj ruskih energenata za domaću privredu, u emisiji "Danas na RT" govorio je predsednik stranke Dveri i generalni sekretar Međunarodnog pokreta rusofila Ivan Kostić.

Komentarišući kampanju "Rusi napolje" koja se pojavila na društvenoj mreži Iks, Kostić ističe da je to kampanja koja je pokušana od strane ultraliberalnih činioca u Srbiji.

"Kada je počela SVO 2022. godine, po anketama, 80 odsto građana Srbije je podržalo predsednika Putina i rusku operaciju. To samo govori o tome koliko je srpski narod naklonjen Rusiji, koliko podržava politiku Putina i naše istorijske odnose. Ono što se sada dešavalo su pojedinci, ta kampanja nije prošla, ali treba da budemo budni. Ne treba da sumnjamo da EU i ti proliberalni elementi neće nastaviti kampanju protiv Rusije u Srbiji", navodi Kostić i dodaje da je "Srbija njima trn u oku".

Kostić ukazuje da Briselu smeta to što mnogi ruski državljani preko Beograda putuju u druge delove sveta.

"Treba da vodimo računa da ova kampanja protiv Rusa ne zbuni neke ljude koji posle pada Vučića, imaju sumnju da će studenti nešto loše uraditi protiv Rusije. Meni je veoma drago da su predstavnici Studentske liste, prvenstveno profesor Saičić, za koga znam da je naklonjen Rusiji, nekoliko puta izjavili da nova vlada neće uvoditi sankcije Rusiji što je dovoljan dokaz da neće ništa uraditi protiv rusko-srpskih odnosa", smatra Kostić.

Osvrćući se na politički kontekst, Kostić navodi da mu je drago da se u Rusiji, u predsedničkoj administraciji i Ministarstvu spoljnih poslova, kako ističe, "menja narativ po pitanju pobede Studentske liste".

"Do sada je bio neki narativ iz prethodnog vremena da je Studentska lista nešto proliberalno, proevropsko, da će uvesti sankcije Rusiji, da će uvesti vizni režim ruskim državljanima kao Crna Gora. Međutim, kako vreme prolazi i zahvaljujući mudroj politici ljudi koji vode Studentsku listu, sada se polako u Moskvi menja taj narativ. I ja sam apsolutno uveren i da će odnosi između Srbije i Rusije u narednom periodu biti na višem nivou", smatra Kostić.

Komentarišući iz ugla bivšeg narodnog poslanika međuparlamentarnu saradnju Beograda i Moksve, ističe da je ona bila na minimalnom nivou.

"Bez obzira na to što se bivši predsednik javno hvalio kako je on drug i prijatelj Rusije, međuparlamentarna saradnja je bila na minimalnom nivou. Za prethodnih osam godina, predsednik Ruske dume nijednom nije bio u Skupštini Srbije", navodi Kostić.

Na pitanje koliko se u Rusiji razume energetska situacija u Srbiji, Kostić naglašava da Rusi odlično razumeju situaciju u Srbiji. Podseća na činjenicu da bismo, da je Srbija uvela sankcije Rusiji, imali tri puta veću cenu gasa i da bi naš budžet, kako kaže, propao.

"I prethodno rukovodstvo je bilo svesno da mi ne smemo ni da pomislimo da uvedemo sankcije Rusiji prvenstveno zbog naših istorijskih odnosa, a onda i zbog ekonomskih odnosa, jer bi naša privreda doživela kolaps", ukazuje Kostić.

On smatra da će EU pokušati novu vladu da slomi po pitanju pritisaka oko sankcija, jer kako kaže, "nema političkog iskustva".

"Ona se mora odupreti tako što treba da vidimo javno mnjenje, stav naroda i po pitanju i ulaska u EU", navodi Kostić i dodaje da "građani moraju da znaju da ako želimo da uđemo u EU, to možemo samo bez KiM".

Govoreći o međunarodnoj konferenciji u Rusiji kojoj je prisustvovao 4. novembra, Kostić navodi da je to Dan narodnog jedinstva.

"Danas se slavi i kao dan zajedništva svih naroda koji danas žive u Rusiji. Treba reći da u Rusiji trenutno žive 194 nacije, a to je dokaz koliko je Rusija u stvari demokratska država bez obzira na to što mnogi u EU žele da nametnu taj narativ da je Rusija nedemokratska država", ističe Kostić.

image
Live