Srbija i Balkan

"Stabilna Srbija – stabilan Balkan": U Ljubljani sve više političara navija za bolje odnose s Beogradom

Dok Janša uslovljava evropski put Srbije otvaranjem arhiva nekadašnjih jugoslovenskih službi, deo slovenačke političke scene upozorava da bi novi ultimatumi mogli da udalje Beograd od Brisela. Posle pobede Studentske liste, menja se i retorika nekadašnjih kritičara Srbije, pa čak i dugogodišnjih saveznika prethodne vlasti
"Stabilna Srbija – stabilan Balkan": U Ljubljani sve više političara navija za bolje odnose s BeogradomGetty © Aldo Pavan

Posle pobede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, i u Sloveniji se menja ton kojim političari govore o službenom Beogradu.

Prva reakcija iz Ljubljane bila je, istine radi, ultimatum: premijer Janez Janša uslovio je slovenačku podršku evropskom putu Srbije predajom arhiva nekadašnjih jugoslovenskih tajnih službi. Ali uporedo sa tim unutrašnje-političkim slovenačkim nadgornjavanjima sve glasnije se javljaju političari koji u smeni vlasti u Beogradu vide priliku za tesniju saradnju i upozoravaju da bi nastavak pritiska Srbiju samo udaljio od Evropske unije.

Arhivi Udbe kao oružje u slovenačkom obračunu

Janša zapravo ne mari za ulazak Srbije u EU, inače na mreži Iks ne bi zapisao već sledećeg dana, pošto su postali poznati izborni rezultati, da Slovenija "neće dati saglasnost za bilo kakav napredak Srbije dok Sloveniji ne preda sve arhive Udbe, SDV, JNA, SSUP i ostalih nekadašnjih službi SFRJ, a koji se odnose na Sloveniju". Svoj tvit je ilustrovao objavom publiciste Igora Omerze koji se odazvao na poruku evropske komesarke za proširenje Marte Kos da su Srbiji vrata EU otvorena.

Janšine namere nisu tajna – očekuje da u arhivima Udbe iščeprka kompromitujuća saznanja o svojim vremešnim političkim protivnicima, ali i da zataška ukoliko postoji išta nepovoljno po njega samog. Prva meta mu je, ipak, Marta Kos. Podsećamo da upravo Janša i Omerza već duže vreme optužuju komesarku za proširenje da je u vreme nekadašnjeg jugoslovenskog režima bila saradnica Službe državne bezbednosti (narodski – Udba).

Pristup arhivima je, inače, pravo država sukcesora koje proizlazi iz Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, pa Srbija sa načelnim ispunjenjem tog "uslova" verovatno neće imati teškoća. Za izradu kopija, međutim, moraće da se plati određena cena i da se uspostavi infrastruktura, i to ne samo o trošku Srbije. Ali ostaje otvoreno pitanje koliko građe uopšte još postoji, jer je direktor Arhiva Republike Slovenije Andrej Nared izjavio da je Srbija pre više godina zvanično odgovorila da je građa saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove uništena ili teško oštećena kada je NATO 1999. godine bombardovao zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu.

Vodeći slovenački političari i analitičari su, međutim, u svetlu izbora novog srpskog parlamenta i vlade, proteklih dana ipak korigovali prethodne, mahom srbofobne izjave.

Golob: Ako nastavimo sa pritiscima, krivi ćemo biti mi

Sasvim drugačiji tonovi (u poređenju sa porukom slovenačkog premijera) čuli su se proteklih dana u slovenačkom parlamentu tokom rasprave sa Martom Kos, i to iz usta prethodnog slovenačkog premijera Roberta Goloba, sada predsednika pokreta Sloboda, najveće opozicione stranke u slovenačkom parlamentu. Podsetimo, upravo je Golob, u vreme kada je bio slovenački premijer, Kosovu vinuo na dobro plaćenu komesarsku poziciju u Briselu.

"Sada svi imamo jedinstvenu priliku da ove izbore, koji su dali pozitivan signal celokupnom stanovništvu Srbije, ali i regionu, iskoristimo u potpunosti i da svim snagama pokušamo Srbiju da privučemo što bliže Evropskoj uniji. Ne smemo da živimo u iluziji da Srbi to žele sami od sebe", upozorio je Golob.

Tako se odazvao na laviranje Marte Kos koja je posle Janšinog ultimatuma Srbiji požurila da mu preuzme primat u postavljanju uslova, kako bi se u javnosti stekao utisak da je tu ipak glavni Brisel a ne Ljubljana, te je i sama izjavila da od srpskog puta u EU nema ništa bez otvaranja arhiva Udbe.

Golob je podsetio i da su građani Srbije duže od deset godina bili izloženi medijskoj i političkoj kampanji prethodne vlasti čija je okosnica bila da je Evropa neko ko stalno nešto nameće.

"Evropa ni među studentima nije nužno imala pozitivan predznak. I verovatno ga nema ni danas", dodao je.

Zatim je izgovorio rečenicu kakva se u Sloveniji retko čuje:

"Ako nastavimo sa pritiscima, mi ćemo biti oni koji su krivi što smo Srbiju odvratili od evropskog puta, kojem Srbija zaista pripada i koji zaslužuje. To nam je neizmerno u interesu, jer ako Evropa stabilizuje Srbiju, biće stabilizovan ceo Balkan."

Tonin: Budućnost Srbije je u Evropskoj uniji

Slično su u večernjoj emisiji RTV Slovenija "Političko" govorili evroposlanik Matej Tonin (stranka Nova Slovenija) i bivši evroposlanik, stručnjak za odbranu Klemen Grošelj.

"Možda je ovo nova prilika za Srbiju da ojača odnose sa Evropskom unijom i ubrza pristupne pregovore. Uveren sam da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji i da ćemo svi od toga imati više, kako sadašnje članice, tako i ljudi u Srbiji", rekao je Tonin.

Još rečitiji je nastup Klemena Grošelja, koji je godinama bio jedan od najoštrijih slovenačkih kritičara Srbije.

Kao evroposlanik bio je među posmatračima izbora u Srbiji u decembru 2023. godine i upozoravao je na Vučićevu dominaciju u medijima, na šta ga je Vučić svrstao među "najgore neprijatelje Srbije". U januaru 2025. je prikupljao potpise za pismo podrške srpskim studentima, dan pošto je gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković pismo podrške poslao Aleksandru Vučiću.

Danas se protivi uslovljavanju.

"Drago mi je što je došlo do ove političke promene. Verujem da će Srbija napredovati. Studentska lista očigledno ima konkretne kadrove, ugledne predstavnike akademskog sveta i advokature, i biće sposobna da vlada. Pred njom su veliki izazovi, jer će iz ormara ispadati kosturi. Društvo je duboko polarizovano", rekao je.

Najdirektniji je bio kada je reč o udbaškim arhivima:

"Malo mi je zasmetao taj naš, slovenački ultimatum. Verujem da Slovenija mora da dobije uvid u te arhive, ali mislim da nije primereno da se u trenutku kada je Srbija pred demokratskim preobražajem, postavlja tako oštar zahtev. Postoje i drugi putevi. Slovenija bi mogla da postane partnerska država koja bi Srbiji pomagala na putu ka Evropskoj uniji."

I Janković preko noći obrnuo ćurak

Promena se oseća i na drugim mestima. Ljubljanskim medijima nije promaklo da je i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, dugogodišnji Vučićev prijatelj i tesan saveznik, protekle izbore nazvao "praznikom demokratije", čestitao Studentskoj listi i poželeo "uspešan razvoj Srbije".

Slovenačka politika prema Srbiji je tako i dalje podeljena na dva tabora. U prvom je Srbija pre svega zgodno oruđe za domaće, unutrašnje-političke obračune o Udbi i prošlosti. U drugom, koji se prostire od Goloba do Grošelja, sazreva saznanje da uslovljavanje ne daje rezultate i da je stabilna Srbija u interesu celog regiona.

Koji će od njih prevagnuti, pokazaće prvi ozbiljan razgovor između Ljubljane i nove vlade u Beogradu.

image
Live