Srbija i Balkan

Bolest iks: Dolazi li sledeća pandemija i hoće li Srbija biti spremna?

Klimatske promene, razvoj biološkog oružja i sve veća otpornost bakterija, realni su razlog za strah
Bolest iks: Dolazi li sledeća pandemija i hoće li Srbija biti spremna?© Albert Llop/NurPhoto via Getty Images

Zvaničnici 194 zemlje okupili su se u martu ove godine kako bi se dogovorili o globalnom planu za suočavanje sa budućom pretnjom, poznatom kao bolest iks.

Zloslutno kodno ime, kako piše "Fajnenšnal tajms", odnosi se na još uvek nepoznatu, zaraznu bolest, za koju se očekuje da će jednog dana, poput kovida 19, a možda i neke gore epidemije, opustošiti svet.

Pitali smo domaće eksperte da li Srbija, posle epidemiologa Predraga Kona, ima svog predstavnika na godišnjoj Skupštini Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Ženevi u maju 2024. godine. Takođe, koliko je ozbiljna pretnja od izbijanja nove bolesti iks.

SZO nije svetska, nego Gejtsova organizacija

Dr Branimir Nestorović, specijalista pedijatrije, pulmologije i alergologije i bivši član Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti kovid 19, za RT Balkan je izjavio da su pripreme koje se vode pod okriljem SZO, kako on kaže, globalističke organizacije, koja teži da nametne volju finansijskih oligarha sa Zapada – besmislica.

"Veća je opasnost i smrtnost od hroničnih i nezaraznih bolesti, poput karcinoma i kardiovaksularnih oboljenja, nego infektivnih. Pogotovo posle vakcinacije protiv kovida. Kako oni misle da se spreme da odgovore na opasnost kad ne znaju šta će biti uzročnik bolesti. Jedino ako znaju šta će da puste, kao što je bio slučaj sa simulacijom onoga što se ispostavilo za koronu u Davosu", ističe dr Nestorović i dodaje da SZO više nije svetska, nego Gejtsova organizacija.

Ona, kako tvrdi, služi da se sprovode diktatorske mere – zabrana kretanja tokom korone i uvođenje obavezne vakcinacije. Uz promenu definicije pandemije, svaka bolest može da bude proglašena za pandemijsku.

Nestorović zato naglašava da je SZO produžena ruka Svetskog ekonomskog foruma, te u tom smislu podseća da su te dve organizacije potpisale sporazum o saradnji u julu 2019. godine.

"Treći svetski rat je u toku na svim nivoima – verskim, porodičnim, pa i zdravstvenim. Prave se biološka oružja, Rusija je otkrila tajne biološke laboratorije u Ukrajini, otkriven je i virus besnila koji se prenosi vazdušnim putem... Zato bi Srbija, koja samo poslušno sluša šta ima da kaže SZO, trebalo da istupi i redefiniše svoju ulogu u svemu tome. Takođe se nadam da Rusija, Kina i desetine afričkih zemalja neće potpisati te međunarodne pandemijske sporazume", ističe dr Nestorović.

Očekuje se pojava tzv. bolesti iks

Stručnjak za zarazne bolesti, koji je želeo da ostane anoniman, za RT Balkan kaže da je za očekivati da se pojavi novo oboljenje, baš kao što je 2019. otkrivena korona. 

"Suština je u tome što je ta bolest iks nazvana tako, da li je to srećna ili nesrećna okolnost, sasvim svejedno, da bi se odgovorilo i pripremilo za bilo koju zaraznu, za sada nepoznatu bolest, koja ima potencijal da se prenese po svetu. To se godinama radi, da i građanstvo, vojska, zdravstvo..., adekvatno odgovore na takvu globalno-bezbednosnu situaciju", kaže naš sagovornik.

On podseća da su sve pandemije zapravo prirodne katastrofe, samo što umesto razaranja, cunamija, poplava, u ovom slučaju, imate umiranje kao jedino ispoljavanje bolesti.

"Tokom pandemije virusa korona imali smo prilike da vidimo kako dolazi do nestašica, kako se zaustalja saobraćaj, nastaje panika, kreću preterane mere zaštite i izolacije… Ne želim ja da budem onaj ko o tome priča jer ono što je tada rađeno treba detaljno ispitati – da li je bilo najbolje, da li je moglo bolje i kako se može odgovoriti na izazivače različitih bolesti koje mogu da napadnu i životinje i ljude. Nove bolesti se javljaju iz deceniju u deceniju, sa promenom klime sasvim je sigurno da će se različito ponašati i vektori, razni organizmi koji služe samo kao prenosnik infekcija, uključujući i insekte, rahnide – paukove, i sve one koji se hrane krvlju, koji i te kako mogu da premeste svoje aktivnosti", objašnjava ekspert.

On naglašava da se Srbija do sada kao društvo nije dobro pripremila na epidemiju, i da to treba stalno imati na umu. Takođe, naglašava da treba obezbediti rezervnu zaštitnu opremu, antibiotike, lekove. Proširenje "Torlaka", s druge strane, ocenio je kao snagu države i njen strateški cilj da se zaštiti stanovništvo.

Devet rundi pregovora

O tekstu prvog svetskog sporazuma o pandemiji do sada je vođeno devet rundi mukotrpnih međunarodnih pregovora, piše FT. 

Sporazum ima za cilj da pomogne vladama, institucijama i stanovništvu da izbegnu greške izazvane kovid krizom, ali do toga se dolazi uz duboke podele. Razlozi za neslaganje kreću se od deljenja zdravstvenih resursa, preko podele informacija o patogenima i pitanja proširenja pogona za proizvodnju vakcina izvan Evrope, SAD i Indije i ulozi SAD posle predsedničkih izbora, do pronalaska novca za sve to.

List podseća da je globalna zdravstvena katastrofa neizbežna jer "ima sve više ljudi na svetu". Istovremeno, navodi list, stočarstvo i loša regulacija trgovine životinjama, povećali su opasnost od zoonoza, patogena koji se prenose sa životinja na čoveka. Ni klimatske promene, razvoj biološkog oružja i sve veća otpornost bakterija, ne ulivaju sigurnost u "zdravo sutra".

image