
Odnosi Vašingtona i Brisela disharmonični: Može li Evropa da bude nezavisna od SAD

Odnosi Vašingtona i Brisela i transatlantsko partnerstvo su veoma dramatični jer više nema međusobnog poverenja između Evropljana i američkog predsednika Donalda Trampa, ali, do raskida tog partnerstva neće doći jer to ne odgovara ni SAD ni Evropi, ocenjuje analitičar Miroslav Stojanović.
Govoreći o odnosima Evrope i Amerike, Stojanović je rekao da će Evropa sada pokušati da stvori neku vrstu veće samostalnosti nego što je do sada imala, kako ne bi zavisila od SAD u mnogo čemu.

"Ona je ekonomski rival SAD jer je to veliko tržište, tehnološki je takođe jaka, ali je politički i bezbednosno veoma zavisila od Amerike. Ona sada pokušava na ta dva plana da se politički homogenizuje, ali i vojno jer nikada do sada nije bilo toliko ulaganja u militarizaciju u redovnim i vanrednim budžetima. To su znaci da se Evropa malo osamostaljuje i sigurnije hoda, a ne tako nesigurno u odnosu na SAD", naveo je Stojanović.
Kako je istakao, ni SAD ne žele u potpunosti da izgube Evropljane, jer im je to važan partner u bezbednosnom smislu zato što mnoge njihove operacije a Bliskom istoku i Africi kreću sa evropskog tla, istakavši da SAD u Evropi imaju veliku armiju i baze koje su logistički veoma važne.
Ukoliko bi još neke evropske zemlje poput Španije, zabranile korišćenje američkih baza za neke sukobe koje Amerika vodi, to bi moglo, smatra Stojanović, dosta da utiče na borbenu sposobnost SAD.
Komentarišući izjavu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen na Samitu Evropske političke zajednice u Jerevanu, da Evropa mora da jača sopstvenu nezavisnost, Stojanović je ocenio da neće doći do potpunog prekida partnerstva između SAD i Evrope, ali da će biti mnogo manje harmonije nego ranije jer Amerika svoje interese počela da ostvaruje na način da zaobilazi Evropu.
Na pitanje koliko je realna ideja da Evropa sama finansira i izgradi vojnu moć koja bi nadomestila američku, Stojanović je rekao da je Evropa već počela da izdvaja velike sume za militarizaciju koje do sada nije izdvajala na račun nekih socijalnih davanja, što može izazvati politička varničenja u tim evropskim zemljama.
"To su veliki iznosi, jedno povećanje za NATO na koje je Tramp terao je ogromna stavka. Mi sada prisustvujemo velikim geostrateškim lomovima u kojima se akcenat stavlja na bezbednost, i Evropljani pokušavaju da sada budu samostalni u tom smislu. Da li će to uspeti brzo, ostaje da vidimo jer je taj francuski nuklearni kišobran koji Emanuel Makron nudi da se raširi preko cele Evrope još nedovoljan u odnosu na ono što je Amerika garantovala Evropi", zaključuje Stojanović.





