
Evropa između želja i stvarnosti: Kako se rešiti "Palantira"?

Kada su francuski i nemački šefovi bezbednosti prošlog meseca objavili planove za razvoj "evropske suverene digitalne okosnice", insajderi iz tehnološke i odbrambene industrije sa obe strane Atlantika znali su šta zapravo misle: Zbogom, "Palantiru".

Širom Evrope se traga za alternativama američkoj kompaniji za analizu podataka za koju sve veći broj vladinih zvaničnika veruje da je previše duboko ukorenjena u nekim od najosetljivijih oblasti vlasti, od lokalnog policijskog rada i globalne obaveštajne službe do nacionalnog odbrambenog i zdravstvenog sistema. Pa ipak, upravo su ključne funkcije "Palantira" u svakodnevnim radnim procesima i njegova uglavnom neuporediva stručnost u vezi sa obradom podataka ono što će Evropi izuzetno otežati da ga isključi u potrazi za većim digitalnim suverenitetom.
"Budimo iskreni, 'Palantirov' proizvod je veoma dobar i izaziva zavisnost, prilično je kao šećer u koka-koli", rekao je francuski zagovornik digitalnog suvereniteta, Filip Latomb. "'Palantir' može da obrađuje ogromne količine podataka sa velikom preciznošću i sa svojim iskustvom, imali su vremena da poboljšaju svoje algoritme sa mnogim klijentima i prilagode ih mnogim slučajevima upotrebe."
Ipak, težnja da se odvoji od "Palantira" širi se kontinentom, od Madrida, gde je vlada Pedra Sančeza naložila kompanijama koje podržava država da blokiraju "Palantir" iz budućih ugovora o javnim nabavkama, do toga da su francuske obaveštajne službe izabrale francusku kompaniju "Šaps vižon" umesto "Palantira". U Britaniji, sledeći test bi mogao doći u februaru 2027. godine, kada će se nova laburistička vlada Endija Bernama suočiti sa izborom da li da prekine "Palantirov" ugovor o Federativnoj platformi podataka Nacionalne zdravstvene službe vredan 330 miliona funti.
Prošlomesečna odluka francuske i nemačke obaveštajne agencije da izaberu "Šaps vižon" bila je dvostruki udarac za rukovodstvo "Palantira". Generalni direktor Aleks Karp nije bio oduševljen iznenadnim odustajanjem od proizvoda svoje kompanije, ali je naglasio da nije zabrinut zbog evropskih konkurenata.
"Imamo model onoga što ne funkcioniše", našalio se prošle nedelje na "Foks biznisu". "Zove se Evropa."
Olivije Delenbak, glavni izvršni direktor kompanije "Šaps vižon", rekao je za "Politiko" da je njegova kompanija imala koristi od onoga što on naziva "visceralnim odbacivanjem 'Palantira'" u Evropi. Ali je takođe upozorio da ne želi da se njegova firme svede na anti-Palantirov izlaz.
Digitalni suverenitet, tvrdi on, ostaće prazna fraza osim ako ga vlade ne pretvore u industrijsku politiku. "Potrebno nam je više javnih nabavki", rekao je Delenbak.
Belgija, Nemačka, Luksemburg, Rumunija, Holandija i Kanada već su pokazale interesovanje za "Artemis AI" francuske vojske, prema rečima Patrika Moroa, jednog od arhitekata rešenja koje je izgradila francuska vazduhoplovna i odbrambena kompanija "Tales".
"Svi oni žele da budu u mogućnosti da izaberu suvereno rešenje koje je kompatibilno sa NATO standardima", rekao je. "Za razliku od 'Palantirove' crne kutije."
Ali za sada, čak i zvaničnici koji žele suverene alternative priznaju da je evropsko tržište zamene i dalje fragmentirano i da evropske kompanije još uvek nisu dostigle razmere i rezultate "Palantira".
Admiral Pjer Vandije, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a za transformaciju, nedavno je rekao za "Politiko" da savez nema održivu alternativu "Palantirovoj" tehnologiji veštačke inteligencije na bojnom polju.
Još jedan zvaničnik NATO-a rekao je da "Palantirov" sistem ima neuporedivu sposobnost da pregleda planine satelitskih snimaka kako bi pomogao u identifikaciji mete, savetovao o oružju za napad, obavestio koliko je municije potrebno – i automatski naredi popunjavanje zaliha.
"Koliko ja znam, danas nema pravog konkurenta za 'Palantir'", rekao je Vandije u maju.





