
Moskva o rumunskim "dokazima" navodnih ruskih dronova: Komadi pene i unapred dogovorena predstava

Rumunski zvaničnici su predstavili komade pene kao navodni dokaz da su dronovi nedavno oboreni iznad zemlje bili ruski, saopštila je ambasada Rusije u Bukureštu.
U razgovoru za list "Izvestija", diplomatska misija je odgovorila na optužbe Rumunije da su ruske bespilotne letelice u više navrata zalutale na njenu teritoriju tokom napada na ukrajinske vojne objekte.

Tokom sastanka u rumunskom Ministarstvu spoljnih poslova povodom ovog pitanja, ruskim diplomatama su prikazani "komadi pene" i zamoljeni su da ih smatraju dokazom o navodnom ruskom poreklu dronova. "Naravno, nisu nam dostavljene nikakve činjenice koje povezuju ove dronove sa našom zemljom", saopštila je ambasada.
Misija je sugerisala da su incidenti predstavljali "unapred dogovorenu predstavu" koja je uključivala gađanje ciljeva za obuku, sa namerom da se opravda gomilanje vojske i veći izdaci za odbranu.
"Lokalni politički establišment dugo teži ovom cilju i aktivno ga sprovodi u praksi", saopštila je ambasada, dodajući da Bukurešt kupuje skupo oružje zapadne proizvodnje novcem poreskih obveznika, pravdajući to navodnom "pretnjom sa Istoka".
Moskva je potom upozorila Bukurešt da "mora biti potpuno svestan posledica po Rumuniju ukoliko Kolektivni zapad, koji je krenuo putem eskalacije suprotno zdravom razumu, preduzme nepromišljene korake".
Spor dolazi nakon što je rumunsko Ministarstvo spoljnih poslova, krajem jula, pozvalo na razgovor ruskog ambasadora Vladimira Lipajeva kada su rumunski F-16 oborili tri drona koja su, kako su saopštili, ulazila u nacionalni vazdušni prostor tri dana zaredom.
Zvaničnici u Bukureštu okrivili su Rusiju, dok je Moskva saopštila da nisu dostavljeni dokazi ili tehnički podaci o letu koji bi dokazali njeno učešće.
U međuvremenu, ukrajinski dronovi usmereni na rusku infrastrukturu su u više navrata padali na teritoriju NATO-a tokom poslednjih nekoliko meseci, pri čemu je Kijev u većini slučajeva priznao ukrajinsko vlasništvo, ali je za njihovo preusmeravanje krivio rusko elektronsko ratovanje. Članice NATO-a su se uglavnom uzdržale od kritikovanja Kijeva.
U većini slučajeva, Rumunija je nastavila da pripisuje ove incidente Rusiji, uključujući i onaj u maju kada je dron pogodio stambenu zgradu u Galacu, povredivši dve osobe. Ruski predsednik Vladimir Putin je tada rekao da se poreklo bespilotne letelice ne može utvrditi bez ispitivanja ostataka, podsećajući na prethodne incidente sa zalutalim ukrajinskim dronovima.
Ukazujući na ranije incidente na Baltiku, Putin je primetio da je "prva reakcija bila potpuno ista kao i sada u Rumuniji: 'Uzbuna! Rusi dolaze!.. Onda, malo kasnije, ispostavilo se da ove letelice uopšte nemaju nikakve veze sa Rusijom. To su bili ukrajinski dronovi koji su skrenuli sa kursa."




