Svet

Tramp steže i najbliže saveznike: Londonu preti Foklandskim ostrvima ako ne poveća vojni budžet

Vašington razmatra preispitivanje stava o britanskoj kontroli nad spornim ostrvima kako bi naterao Veliku Britaniju da više troši na odbranu
Tramp steže i najbliže saveznike: Londonu preti Foklandskim ostrvima ako ne poveća vojni budžet© JeremyRichards

Sjedinjene Američke Države spremne su da posegnu i za jednom od najosetljivijih tačaka britanske spoljne politike kako bi naterale London da dublje zavuče ruku u džep za potrebe NATO-a.

Naime, Vašington je zapretio da bi mogao da preispita svoj stav o britanskoj kontroli nad Foklandskim ostrvima ukoliko Velika Britanija značajno ne poveća izdvajanja za odbranu, piše "Dejli telegraf", pozivajući se na izvore.

Pritisak na jednog od najbližih američkih saveznika dolazi u trenutku kada se između Vašingtona i Londona gomilaju neslaganja – od vojnih izdvajanja i Irana do strateški važnog arhipelaga Čagos u Indijskom okeanu.

Američki zvaničnik rekao je britanskom listu da su razgovori bili otvoreni i da, dok Vašington traži način da saveznike natera da preuzmu veći deo troškova evropske odbrane, "ništa nije isključeno".

Foklandska ostrva kao poluga za NATO račun

Velika Britanija i Argentina gotovo dva veka se spore oko Foklandskih ostrva, koja Argentina naziva Malvinskim. Spor je 1982. godine prerastao u rat, nakon što je argentinska vojna hunta zauzela ostrva, a britanska premijerka Margaret Tačer poslala vojsku da povrati kontrolu nad njima. SAD su tada stale uz London. Danas priznaju faktičku britansku upravu nad ostrvima, ali formalno ne zauzimaju stranu u sporu oko suvereniteta.

Upravo bi ta pozicija sada mogla da postane sredstvo pritiska na Britance.

Prema "Telegrafu", Vašington bi mogao da promeni odnos prema britanskom zahtevu za suverenitet ukoliko London ne poveća vojnu potrošnju. Velika Britanija bi trebalo da dobije i "posebnu pažnju" tokom revizije Pentagona kojom će biti ispitano imaju li članice NATO-a kredibilan plan da dostignu nove ciljeve izdvajanja za bezbednost.

U Vašingtonu britanski plan povećanja vojnih investicija smatraju tek "korakom u pravom smeru".

"S obzirom na razmere izazova sa kojima se suočavamo mi i naši saveznici, potrebno nam je da saveznici poput Ujedinjenog Kraljevstva naprave krupne, suštinske iskorake", poručio je američki zvaničnik.

Većina članica NATO-a prihvatila je cilj da do 2035. godine za odbranu i bezbednost izdvaja pet odsto BDP-a. London, međutim, planira da do 2030. stigne do tri odsto, dok bi prema planu predstavljenom u junu osnovni vojni rashodi tokom 2029–2030. ostali na 2,7 odsto BDP-a.

Britanskoj vladi pritom nedostaje još 4,7 milijardi funti za planirani budžet.

Milej već zadovoljno trlja ruke

Da Foklandska ostrva nisu slučajno pomenuti kao moguća poluga Vašingtona nagovešteno je još u aprilu. Rojters je tada, pozivajući se na internu prepisku Pentagona, objavio da američka administracija razmatra preispitivanje diplomatske podrške evropskim "imperijalnim posedima". To je predstavljeno kao jedna od mogućih mera protiv NATO država za koje Vašington smatra da nisu dovoljno podržale američku vojnu kampanju protiv Irana.

Vest je, očekivano, naišla na oduševljenje u Buenos Ajresu. Argentinski predsednik Havijer Milej, inače blizak Trampov saveznik, poručio je: "Napredujemo kao nikada do sada".

Ali Foklandska ostrva nisu jedina tačka sporenja dve zemlje: London i Vašington već mesecima pokušavaju da reše spor oko arhipelaga Čagos, gde se nalazi zajednička američko-britanska vojna baza.

Britanija je 2025. pristala da suverenitet nad arhipelagom prenese Mauricijusu, zadržavajući vojnu bazu u zakupu narednih 99 godina. Realizacija plana je, međutim, zaustavljena u aprilu nakon što ga je Tramp nazvao "velikom greškom".

Dodatne tenzije izazvalo je i prvobitno odbijanje Londona da dozvoli korišćenje britanskih baza za američke udare na Iran zbog pravnih nedoumica. Britanija je kasnije promenila stav nakon iranskih udara na britanske vojne objekte. Ali za šefa Bele kuće koji dugo pamti i teško zaboravlja – bilo je kasno.

Tako se nekadašnji "specijalni odnos" Vašingtona i Londona suočava sa prilično nespecijalnom metodom američke diplomatije: ako saveznik ne želi da plati više za odbranu, na sto može da stigne i pitanje njegovih granica.

image
Live