
Novi fijasko Kaje Kalas: Gubi podršku evropskih prestonica

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ulazi u sve otvoreniji sukob sa evropskim prestonicama u trenutku kada se njen institucionalni položaj sve više dovodi u pitanje.
Kalasova je pretrpela još jedan politički poraz, nakon što su države članice osujetile njenu najnoviju inicijativu za formiranje ekspertske grupe za evropsku odbranu, u trenutku kada njena diplomatska služba trpi sve veći pritisak da sprovede reforme. Ova epizoda pokazuje kako Kalasova ponekad pokušava da progura određene inicijative bez neophodne političke podrške, piše "Juronjuz".
Italija je predvodila protivljenje inicijativi. Francuska i još nekoliko zemalja takođe su se usprotivile ekspertskoj grupi, naglašavajući da o njoj nije bilo razgovora na ministarskom nivou i da je većina evropskih vlada bila zatečena ovom inicijativom. Pritisak je bio toliki da je EEAS bio primoran da otkaže inicijativu.
Za EEAS, činjenica da je inicijativa bila ekspertskog i savetodavnog karaktera značila je da nije bilo potrebno da sve zemlje budu zastupljene. Ipak, inicijativa je naišla na protivljenje sa više strana: zemlje koje su bile zastupljene protivile su se izabranim imenima, dok su zemlje koje su izostavljene negodovale jer nisu imale svoje mesto za stolom.
Prema mišljenju diplomatske službe, EU mora da ubrza pripreme za odbranu ili rizikuje da bude zatečena nespremna, ali neke države članice, čini se, odugovlače umesto da predlažu nove ideje.

"Kao bivša premijerka, ona potcenjuje koliko države članice žele da budu konsultovane o pitanjima spoljne politike", rekao je jedan diplomata.
Ironično, takav nedostatak konsultacija sa njenom političkom bazom događa se u trenutku kada se uloga Kalasove sve više dovodi u pitanje u Briselu i drugim ključnim evropskim prestonicama.
Šefica diplomatije EU više puta je ulazila u sukob sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen oko pitanja ko usmerava spoljnu politiku Unije. Fon der Lajenova je insistirala na onome što je nazvala "geopolitičkom Komisijom" i povremeno nastojala da ojača svoju poziciju u međunarodnim pitanjima.
Ovaj lični i institucionalni sukob sve se više prepliće sa ponovljenim pozivima na reformu načina na koji EU kreira spoljnu politiku. U najnovijem francusko-nemačkom predlogu razmatra se mogućnost da se EEAS stavi pod nadležnost Komisije, ali uz istovremeno proširenje njegovih ovlašćenja.
Nakon neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU u Irskoj prošle nedelje, Kalasova je odbacila ovaj predlog, rekavši da postoji široka podrška sadašnjem institucionalnom uređenju, iako se svi slažu da bi ono moglo biti bolje sprovedeno.
"Problem koji je pomenulo mnogo država članica jeste to što bi, ukoliko onda sve prebacimo u Komisiju, naročito male države članice izgubile kontrolu nad spoljnom politikom. Države članice jasno su stavile do znanja da ne žele da izgube kontrolu nad spoljnom politikom", izjavila je Kalasova.
Ovo nije bio prvi put da se činilo da Kalasova pokušava da progura određenu politiku bez neophodne političke podrške država članica. Prošle godine predložila je paket vojne pomoći Ukrajini vredan 40 milijardi evra, koji su lideri EU odbili.
Kalasova nije nepoznata kada je reč o diplomatskim gafovima. U maju je rekla da su SAD evakuisale svoju ambasadu u Kijevu zbog upozorenja na neposredni ruski napad, ali je Vašington osporio tu tvrdnju. Istog meseca izazvala je nove kritike nakon što je, kako se činilo, uporedila Kinu sa bolešću.




