
Glupan i tupan 2.0: Estonija predlaže Kaju Kalas i Antonia Koštu za pregovarače sa Rusijom

Estonija je pozvala predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu i šeficu spoljne politike EU Kaju Kalas da predstavljaju Evropu u pregovorima između Rusije i Ukrajine.
"Evropa je već izabrala svoje predstavnike: predsednika Saveta Antonija Kostu i (visoku predstavnicu) Kaju Kalas. Oboje su jasno odgovorni zemljama EU", izjavio je za "Politiko" estonski premijer Kristen Mihal.

Pitanje evropskog pregovarača će se naći na dnevnom redu neformalnog samita Evropskog saveta u Dablinu u petak, na inicijativu italijanske premijerke Đorđe Meloni. Ona je u pismu upućenom Košti navela da je pristup Evrope bio "nedosledan i haotičan", te da postoji rizik od produžavanja sukoba. Košta je nakon toga pristao da ovoj temi da prioritet tokom razgovora u Irskoj.
Mihal je rekao da "mandat" Košte i Kalasove "dolazi direktno od Saveta", što znači da "nema potrebe da se države članice prethodno dogovore o nekom posebnom, ad hok planu".
Pitanje ko bi trebalo da govori u ime Evrope postalo je još hitnije s obzirom na to da se intenziviraju napori, predvođeni SAD, da se posreduje u okončanju sukoba. Ove nedelje su u Abu Dabiju održani trilateralni razgovori u kojima su učestvovali predstavnici Rusije, SAD i Ukrajine. EU nije bila pozvana na razgovore.
Lideri Finske i Norveške su prošlog meseca obavili devedesetominutni telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, što predstavlja redak primer kontakta između Evrope i Kremlja.
Međutim, kao pokazatelj podela među liderima oko toga ko bi trebalo da predvodi pregovaračke napore Evrope, taj trilateralni razgovor naišao je na oštre kritike danske premijerke Mete Frederiksen, koja je izjavila da je "skeptična" prema ovoj inicijativi. "Smatram da bi trebalo da održimo jedinstvo Evrope, umesto da svako deluje samostalno", rekla je ona.
Džared Kušner, zet američkog predsednika Donalda Trampa i jedan od glavnih američkih pregovarača sa Rusijom i Ukrajinom, izjavio je da bi, "kada bi Evropa uspela da odredi jednu osobu koja bi govorila u njeno ime, to bio veći uspeh nego samo to da ih Rusi uključe u pregovore".
Prema rečima visokog zvaničnika EU koji je želeo da ostane anoniman, ne očekuje se da će samit u Dablinu rezultirati formalnom odlukom o imenovanju izaslanika. Umesto toga, očekuje se postizanje "razumevanja" među liderima o tome ko bi trebalo da prenese stav Evrope Kremlju, dok će konačni izbor biti donet kasnije.
Prema pravu EU, ovaj blok na svetskoj sceni predstavlja predsednik Evropskog saveta – trenutno je to Košta. Košta je, međutim, odbio tu "čast" za razliku od Kaje Kalas.
Kalasova takođe ima nadležnosti u sferi spoljne politike u svojstvu visokog predstavnika Unije. Međutim, njeni kritičari već dugo tvrde da bivša estonska premijerka zauzima previše tvrd stav prema Rusiji, te da ne bi bila u stanju da sa Moskvom pregovara "u dobroj veri".
Nisu svi saglasni sa time da institucije EU preuzmu vodeću ulogu u pregovorima. Marin le Pen, francuska predsednička kandidatkinja krajnje desnice koja vodi u anketama, zalaže se za drastično smanjenje diplomatske uloge Brisela.
Fabris Ležeri, poslanik u Evropskom parlamentu iz stranke Marin le Pen (Nacionalno okupljanje), istakao je da Košta i Kalasova ne mogu da govore u ime Francuske.
"Evropska unija nema diplomatske nadležnosti", izjavio je on za "Politiko". "To bi trebalo zadržati na nivou naših država... Teško mogu da zamislim da bismo očekivali da EU – odnosno Košta ili Kalasova – govore u ime Francuske."





