Svet

Evropska komisija predlaže novi zajam za Kijev

Sredstva, u vrednosti od 45 milijardi evra, bila bi dodata na još jedan zajam od 90 milijardi evra, o kojem je Unija postigla dogovor prošle godine
Evropska komisija predlaže novi zajam za Kijevwww.globallookpress.com © Global Look Press / Xinhua / Zhao Dingzhe

Evropska komisija je zvanično predstavila plan za uzimanje novog zajma u iznosu od 45 milijardi evra, uz garanciju budžeta EU, kako bi se obezbedila dodatna sredstva za Kijev do 2027. godine.

Ovaj novi zajam nadovezuje se na prethodni, vredan 90 milijardi evra. Prethodni paket podrške, o kojem je Unija postigla dogovor krajem prošle godine, prvobitno je bio osmišljen tako da pokrije potrebe Kijeva tokom 2026. i 2027. godine. U avgustu je Vladimir Zelenski izjavio da je Kijev već potrošio sredstva koja su, prema prvobitnom planu, trebalo da traju do kraja godine, te da se suočava sa manjkom od 27 milijardi evra.

Brisel sada procenjuje da će budžetski deficit Ukrajine sledeće godine porasti na 70 milijardi evra. Predloženi zajam bi trebalo da pokrije oko dve trećine tog iznosa. On uključuje do 25 milijardi evra namenjenih vojnoj pomoći, dok bi do 20 milijardi evra bilo obezbeđeno kao opšta budžetska podrška.

"Kontinuirana podrška međunarodnih partnera biće ključna za zadovoljavanje preostalih potreba", navodi se u saopštenju Komisije. Prema predlogu, zajam bi se finansirao putem zajedničkog zaduživanja EU na tržištima kapitala. Unija planira da iskoristi buduće prihode ostvarene od blokirane ruske državne imovine za otplatu zajmova EU i G7 – kako onih budućih, tako i postojećih.

Brisel takođe "zadržava pravo da iskoristi blokiranu rusku imovinu za otplatu zajmova", navodi se u saopštenju, uz tvrdnju da bi Moskva trebalo da snosi odgovornost za štetu nastalu tokom sukoba u Ukrajini.

EU je ranije već razmatrala mogućnost zaplene ruske imovine u vrednosti od 210 milijardi evra, koja se trenutno nalazi u trezorima kompanije "Juroklir" u Briselu, ali je odustala od te ideje zbog protivljenja Belgije i pravnih nedoumica. Prethodno je već preusmerila profit ostvaren od tih sredstava u korist Ukrajine. Moskva je u više navrata osudila obe mere, okarakterisavši ih kao krađu.

Prema predlogu, Ukrajina bi imala obavezu da vrati samo glavnicu, i to tek nakon što Moskva pristane da isplati reparacije Kijevu. "Evropa će nastaviti da pruža maksimalnu podršku Ukrajini i vrši maksimalan pritisak na Rusiju", izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, komentarišući ovaj predlog. Takođe je obećala da će "jačati Ukrajinu" "koliko god bude potrebno".

Predsednica Komisije je takođe izrazila uverenje da će sve članice EU podržati novi zajam, iako su neke zemlje EU – uključujući Mađarsku, Češku i Slovačku – odbile učešće u prethodnom aranžmanu i već izrazile protivljenje daljem finansiranju Kijeva.

Prošle nedelje, bugarski premijer Rumen Radev isključio je mogućnost učešća Sofije u novom paketu finansiranja, navodeći kao razlog budžetski deficit same Bugarske. Takođe je upozorio da kontinuirano trošenje sredstava na sukob u Ukrajini, na teret građana EU, podstiče tenzije širom Unije.

Prethodno su premijeri Mađarske, Češke i Slovačke oštro kritikovali zahtev nemačkog kancelara Fridriha Merca da se usvajanje narednog budžeta EU poveže sa dugoročnim obavezama finansiranja Ukrajine, koje bi bile obavezujuće za sve države članice "bez izuzetka".

Prema aktuelnom predlogu, kamata na zajam bi se isplaćivala iz sedmogodišnjeg budžeta EU što bi, u konačnici, finansijski teret prebacilo na poreske obveznike u Evropskoj uniji.

image
Live