Ekonomija

Prvi put u istoriji: Američki FED u minusu 114 milijardi dolara, "nepoznata teritorija"

Ekonomista Piter Sent Onž smatra da su navedeni gubici američke centralne banke samo početak
Prvi put u istoriji: Američki FED u minusu 114 milijardi dolara, "nepoznata teritorija"Getty © Collection/Gado/Getty Images

Američka centralna banka, Federalne rezerve (FED), prijavile su gubitak od 114 milijardi dolara za 2023. godinu, piše ekonomista iz tink tanka "Heritidž faundejšen" Piter Sent Onž. 

Ova cifra se navodi u izveštaju FED-a o svom prošlogodišnjem poslovanju, a za čiju istinitost odgovara sâm FED i koji ne podleže proveri sa strane, napominje američki ekonomista.

Ovo je potpuno nepoznata teritorija za američku centralnu banku, navodi Sent Onž, istakavši da FED nikada nije poslovao u minusu do 2022. godine.

Američki ekonomista tvrdi da se najveći deo gubitaka koje je FED prijavio za 2023. godinu može pripisati "štampanju triliona dolara za finansiranje zaključavanja za vreme kovida", kao i tome što je američka centralna banka kupila "obveznice – uglavnom državni dug" u vrednosti od više "biliona dolara".

Kada je američka centralna banka podigla kamatne stope kako bi ugušila inflaciju, navodi Sent Onž, "hrpa obveznica u vrednosti od devet biliona dolara počela je strmoglavo da gubi vrednost".

Neostvareni gubici FED-a u vidu obveznica koje su izgubile vrednost, a koje još nisu došle na red za prodaju, procenjuju se na više od bilion dolara, dodaje američki ekonomista.

Šta će biti dalje

Iako Sent Onž smatra da se posledice neće ispoljiti u bliskoj budućnosti zato što "FED, ako se nađe u nezgodi, može samo da štampa novac, pretvarajući ga u inflaciju", američki ekonomista navodi da "dugoročno, međutim, svaki peni koji FED izgubi ide na račun poreskih obveznika".

Razlog za to je što prethodno ostvarivani prihodi (remittances), koji su "iznosili u proseku oko 80 milijardi godišnje" i slivali se u državni budžet, sada izostaju.

Sent Onž smatra da su navedeni gubici samo početak.

"Zapravo, oni će nastaviti da rastu sve dok se kamatne stope drastično ne smanje. To će se dogoditi samo u teškoj recesiji – što znači još više biliona duga", zaključuje on.

image