Ekonomija

Ministarstvo zaštite životne sredine objašnjava: Zašto serviserima auto klima prete kazne?

U Ministarstvu zaštite životne sredine kažu da regulativa koja se odnosi na sticanje sertifikata za servisiranje klima uređaja u automobilima nije menjana osam godina, od kada su propisi i stupili na snagu
Ministarstvo zaštite životne sredine objašnjava: Zašto serviserima auto klima prete kazne?© Hannes P Albert

Mnogi majstori širom Srbije su prethodnih dana prestali da pružaju uslugu servisiranja klima, a iz Udruženja autoservisa Srbije su za RT Balkan rekli da će ih biti sve više, jer im je zbog aktuelnih propisa otežan, odnosno gotovo onemogućen rad.

Oni su ukazali da zbog učestalih inspekcija, ali i zbog nemogućnosti da kupe kontrolisane gasove, ne mogu više da pružaju ovu uslugu vozačima. Takođe su ukazali da nisu u dovoljnom obimu organizovane obuke za sticanje odgovarajućih sertifikata, bez kojih ne mogu da posluju.

U Ministarstvu zaštite životne sredine, međutim, tvrde da su zahtevi Udruženja autoservisera Srbije neopravdani. Oni kažu da regulativa koja se odnosi na sticanje sertifikata A i B nije menjana osam godina, od kada su propisi i stupili na snagu.

Podsetimo, U Udruženju servisera su rekli da je 2016. godine doneto nekoliko uredbi koje se odnose na zaštitu vazduha i ozonskog omotača, između ostalih i Uredba o sertifikaciji lica koja obaljaju određene delatnosti u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač.

Oni tvrde da ih sve do 2022. godine niko nije obavestio da su ti propisi izmenjeni i da su tek pre dve godine od stručnih škola obavešteni da su im ti sertifikati potrebni. Tada je deo servisera završio obuku u četiri srednje škole, ali je to samo mali deo onih koji se bave ovim poslom.

Aleksandra Đurišić, iz Udruženja auto-servisa Srbije za RT Balkan je rekla da, prema procenama članova Udruženja, obuku treba da prođe oko 15.000 ljudi koji se bave servisiranjem klima. Ona je dodala da je broj centara za obuku  koji postoje nedopustivo mali za realizaciju nečega što je zakonska obaveza servisera i da im to otežava proces sticanja Sertifikata B i upisa u evidenciju.

U resornom ministarstvu, međutim, tvrde da u ovom momentu ne postoji preopterećenost raspoloživih kapaciteta za obuku, a time ni potreba za dodatnim centrima.

"Ukoliko se ispostavi da su raspoloživi kapaciteti nedovoljni, Ministarstvo zaštite životne sredine će preduzeti sve korake kako bi se uspostavili novi centri za obuku", navode oni.

"Tokom osam godina primene propisa, organizovane su obuke za sticanje sertifikata u pet gradova, u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu i Kaću. Do danas, obuku i ispit za sertifikat A uspešno je završilo 869 lica, od kojih je njih 426 podnelo zahtev Ministarstvu za dobijanje sertifikata i do sada je sertifikovano njih 392, dok je 34 u proceduri. Obuku za sticanje sertifikata B uspešno je završilo 511 lica, od čega je 174 podnelo zahtev za dobijanje sertifikata, sertifikovano je njih 114, dok ih je 60 u proceduri", preciziraju iz Ministarstva zaštite životne sredine.

Oni podsećaju da je Zakon o zaštiti vazduha kojim se zabranjuje stavljanje u promet na malo supstanci koje oštećuju ozonski omotač i fluorovane gasove sa efektom staklene bašte u primeni od 2009. godine.

"Način postupanja sa pomenutim gasovima, kao i uslovi za izdavanje dozvola, definisani su Uredbom koja je stupila na snagu 2014, a 2016. godine i Uredba o sertifikaciji lica koja obavljaju određene delatnosti u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i određenim fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte, dokument kojim je omogućeno je sticanje A i B sertifikata", kažu u Ministarstvu.

Oni tvrde da, budući da tokom osam godina nije bilo nikakvih novina u propisima, kao i da su organizovane obuke za zainteresovane strane, ne postoji nijedan razlog za prepreku u procesu pribavljanja sertifikata.

S druge strane, u Udruženju autoservisera Srbije ostaju pri svom stavu - da su propisi doneti pre osam godina, ali da ih nije pratila adekvatna podrška na terenu, odnosno da su serviseri kasno obavešteni, a potom i da nema dovoljno centara za obuku.

Aleksandra Đurišić je rekla da su tokom prošle godine kolege iz različitih delova Srbije počele da obaveštavaju Udruženje o izuzetno strogim inspekcijskim kontrolama, često i u pratnji policije sa nalozima za pretres, a povodom Sertifikata B i opasnog otpada. Kazne za preduzetnike su od 250.000 do 500.000 dinara, a za firme koje ne ispunjavaju uslove od 500.000 do milion dinara. Kako je istakla, "oni koji dobiju takvu kaznu, mogu samo da zatvore radnju".

Prepucavanje između servisera i nadležnog ministarstva i trenutne poteškoće da usklade poslovanje sa zakonskom regulativom najviše će uticati na vozače. Ako deo majstora prestane sa radom, što se ovih dana već dešava, mnogima će biti teško da pronađu servis, koji može da pruži tu uslugu, a cena servisiranja klime će onda izvesno ove sezone poskupeti.

image
VV inauguration
banner