Ekonomija

Finansijski garant EU: Davanje Kijevu kamate od zaplenjene ruske imovine nije pametno, ni bezbedno

Ako naši klijenti osete da se zakon više ne poštuje i da njihova imovina može biti konfiskovana, to bi otvorilo Pandorinu kutiju, upozoravaju iz "Juroklira"
Finansijski garant EU: Davanje Kijevu kamate od zaplenjene ruske imovine nije pametno, ni bezbednoGetty © Javier Ghersi

Glavna klirinška kuća EU "Juroklir" prikupila je 1,6 milijardi evra (1,7 milijardi dolara) kamate od zamrznute ruske imovine za samo tri meseca ove godine, otkrila je izvršna direktorka Valeri Urbejn.

Ona je, međutim, upozorila da bi upotreba ovih sredstava imala ozbiljan uticaj na globalna finansijska tržišta.

Očekuje se da će EU "narednih nedelja" doneti odluku da Kijevu dodeli dve do tri milijarde evra prihoda od ruske imovine, rekla je Urbejnova u intervjuu za belgijski list "Eho".

Brisel je ranije predložio da kamate od zamrznute ruske imovine iskoriste za kupovinu oružja za Ukrajinu, a ne za rekonstrukciju, kako je prvobitno planirano.

"Juroklir", ključni posrednik na finansijskim tržištima EU, ima na svojim računima više od 200 milijardi evra ruskih hartija od vrednosti. Tokom prošle godine na tim računima je prikupljeno skoro 4,4 milijarde evra kamata. Očekuje se da će porez na dobit biti između 87 i 89 odsto, navodi Urbejnova.

Zaplena prihoda od kamata bi postavila "pitanje pravne bezbednosti" i imala bi "veoma negativan uticaj" ne samo na "Juroklir", već i na finansijska tržišta širom sveta, upozorila je ona.

"Ako naši klijenti osete da se zakon više ne poštuje i da njihova imovina može biti konfiskovana, to bi otvorilo Pandorinu kutiju i moglo bi da navede velike međunarodne investitore da se okrenu od Evrope", rekla je direktorka EU institucije.

"Juroklir" se dugo se protivio planovima Brisela da iskoristi zamrznuta ruska sredstva, a njegovi akcionari podržavaju tu poziciju, rekla je Urbejn. Prihod vezan za rusku aktivnost "mora se zadržati i ne sme se distribuirati", insistirala je ona.

SAD su se zalagale za potpunu zaplenu osnovne imovine kako bi finansirale ukrajinsku vladu, ali su pristale da uzimaju samo kamate na zamrznugu imovinu usred otpora Francuske, Nemačke i Evropske centralne banke, koje se brinu da bi evro mogao biti pogođen ako zemlje poput Kine počinju da povlače svoje ogromne devizne rezerve iz predostrožnosti, kako ne bi ostali bez njih u budućnosti.

Zvaničnici iz država G7 privatno su rekli da potpuna konfiskacija više nije na dnevnom redu uprkos ukrajinskim zahtevima, preneo je prošle nedelje "Fajnenšel tajms".

Rusija je upozorila da bi svaka akcija preduzeta protiv njene imovine predstavljala krađu i kršenje međunarodnog prava.

image