Kusturica uručio Veliku nagradu "Ivo Andrić": Klikovi su postali značajniji od misli

U Andrićevom institutu u Višegradu danas je svečano dodeljena Velika nagrada "Ivo Andrić" istaknutom srpskom književnom istoričaru, kritičaru i univerzitetskom profesoru Milu Lomparu, za knjigu "O samozvancu: Njegoš i moderna", i pesnikinji Zlati Kocić, za životno delo i ukupan doprinos književnosti i kulturi.
Laureate nagrade i goste svečanosti u Andrićgradu pozdravio je direktor Andrićevog instituta i proslavljeni srpski reditelj Emir Kusturica, naglašavajući da je "ideja o ovoj nagradi lov na kulturološke uzorke koji će za 100 ili 200 godina predstavljati mnogo veću vrednost od one koja im se danas pripisuje".
"Klikovi su postali značajniji od misli, rakete lete na strane na koje mi ne možemo da utičemo, a u Srbiji se desio preokret sa sistemom koji se temeljio na prostitutkama, kriminalcima i starletama, pa se sad, nadamo se, vraća u svoj kulturni obrazac", rekao je Kusturica.
On je napomenuo da se retkost danas mora čuvati mnogo jače od onoga što isplivava kao zakonitost, dodajući da je "Andrićgrad završen kako bismo istakli da smo mi kao Srbi bili pobednici u Prvom svetskom ratu, što je vremenom zaboravljeno i predstavlja se kao Dan primirja".
"Lompar je jedan od arhitekata ove nagrade, a na kraju ju je i zaslužio, dok je Zlata Kocić još jedan od mnogih dokaza da žene u našem društvu i kulturi igraju ogromnu ulogu. Naši laureati su dokaz da vredni ljudi igraju ogromnu ulogu u kulturi jednog naroda, mnogo veću nego što možemo da naslutimo", rekao je Kusturica.
Odluku o ovogodišnjim laureatima doneo je stručni žiri u sastavu dr Vesna Trijić, predsednica, dr Vladimir Dimitrijević i Želidrag Nikčević.
Predstavljajući odluku o dodeli nagrade za životno delo, predsednica žirija Vesna Trijić istakla je da stvaralaštvo Zlate Kocić već više od pet decenija zauzima posebno mesto u srpskoj književnosti. Njen bogat i raznovrstan opus obuhvata poeziju, lirsko-meditativnu prozu, esejistiku i dramska dela, a značajan deo njenog rada posvećen je prevodilaštvu i kulturnom povezivanju srpskog i ruskog naroda.
"Pada mi na pamet jedan stih: 'Moje srce veće je od mene' i to je ono što ja sada osećam", rekla je na svečanosti nagrađena pesnikinja koja je svoj govor posvetila delu Iva Andrića.
Govoreći o nagrađenoj knjizi Mila Lompara "O samozvancu: Njegoš i moderna", predsednica žirija naglasila je njen izuzetan naučni, književni i filozofski značaj. Polazeći od Njegoševe drame "Lažni car Šćepan Mali", Lompar razmatra složene odnose književnosti, istorije i kulture, otvarajući pitanja samozvanstva, laži i obmane kao pojava koje prevazilaze okvire jednog vremena i nacionalne tradicije.
Žiri je Lomparovo ostvarenje ocenio kao delo "izuzetnog intelektualnog i filozofskog dometa", koje potvrđuje njegovo istaknuto mesto u savremenoj srpskoj književnoj nauci i kulturnoj misli.
"Kad je objavljeno da sam počastvovan ovom nagradom, jedan moj kolega mi je rekao: 'Nećete valjda ovo odbiti?' Bio sam suočen sa izborom koji se često pojavljuje, a to je izbor da morate sami sebe da preispitate... U prethodnom periodu bio sam izložen političkom progonu. Dakle, jedan profesor koji nema političku ambiciju, ali opet smeta. Oni koji su mi ovu nagradu dodelili nisu imali nijedan drugi motiv osim onog da tu nagradu zaslužujem. A ja imam obavezu da žiriju zahvalim što je baš meni, koji sam trpeo medijsku halabuku i negativnu kampanju, dodelio ovu nagradu, a ja imam obavezu da im zahvalim. U svetlu ove nagrade, treba reći da Andrić ni o kome nije napisao toliko tekstova kao o Njegošu. Čitavih devet, a uz to ga nazivajući najvećim pesnikom našeg jezika", rekao je profesor Lompar posle dodele nagrade.

U razgovoru sa novinarima posle dodele nagrade profesor Lompar rekao je da je nagradu prihvatio pre svega kao izraz jedne velike spremnosti da, u trenutku grandiozne političke hajke i napada na njega koji su dolazili sa svih strana političkog spektra, nije mogao odbiti solidarnost ljudi koji su odlučili da baš njegovo ime zaslužuje da u ovom trenutku bude vezano za takvu figuru kakva je Ivo Andrić.
"Njegoš je naslutio dugi korak nihilizma koji omogućava umnožavanje samozvanaca jer nema kriterijuma koji bi ih otkrivali, pa oni sami sebe mogu proizvoditi goneći ljude u različite oblike nesreća ili na neki način pretvarajući ih u figure ili klovnove svoje sopstvene sudbine. Samozvanac je lakrdijaš, a lakrdijaš nije bezazlena nego demonska figura koja u spletu istorije i politike označava prelazak naroda u gomilu, dakle u jednu vrstu nediferenciranoga čopora koji biva podstaknut najnižim instinktima verujući da postiže najuzvišenije detalje", rekao je profesor Lompar govoreći o svojoj knjizi i Njegošu kroz vreme.



