
Ruski ekspert: Studenti poslali jasnu poruku u vezi sa saradnjom s Rusijom

Nadam da će biti nastavljena saradnja Srbije i Rusije i posle formiranja nove vlasti, i više toga, da postoji prostor i sloboda manevra za produbljivanje te saradnje po svim smerovima, ali za to treba vreme, strpljenje i konstruktivan pristup sa obe strane, kaže za "Sputnjik" poznati ruski stručnjak za Balkan, profesor Katarina Entina.
Ako otvorimo program Studentske liste, obrazlaže svoj stav Entina, u bloku spoljna politika naći ćemo ista četiri stuba koja su upisana u koncepciju spoljne politike Srbije još 2008. godine, koja podrazumeva i evrointegraciju, i saradnju sa velikim zemljama.
"Što se Rusije tiče, jasno je zabeleženo da Studentska lista ne bi uvela sankcije Ruskoj Federaciji, što je u ovom trenutku jedna od najbitnijih stvari, i nastavila bi saradnju. Isto smo čuli i od tri-četiri vodeća predstavnika Studentske liste. Mislim da je jedan od bitnih naznaka koje bi mi u Moskvi mogli da primetimo to da su prvi intervju stranom mediju dali za RT Balkan. Time su poslali jasnu poruku da bi želeli konstruktivan dijalog sa Moskvom. I naravno, najava Radomira Saičića da će srpska delegacija otići u Mosku na pregovore o nastavku i produžetku gasnog ugovora važan je korak i važna tema. Od rezultata te posete će zavisiti u stvari i kako će se naši strateški odnosi razvijati u narednom periodu", kaže Entina, profesor moskovske Visoke škole ekonomije i šef Odeljenja za crnomorsko-mediteranske studije Instituta za Evropu RAN.

Sagovornica takođe ističe da ako predstavnici Studentske liste pokažu u Moskvi spremnost za dalju saradnju i da ne uvode sankcije Rusiji ne vidi problema za bilateralne odnose i da, kako kaže, bar u narednih godinu dana ne očekuje nikakve promene.
"Sa tačke gledišta Moskve mi nikad ne ulazimo u neka brza rešenja, nego uvek izaberemo strategiju čekanja i gledanja kako će stvari razvijati. Znači, ja bih po tom pitanju bila pozitivna".
Pred Srbijom izazov transformacije partijskog sistema
Entina istovremeno konstatuje da je pred Srbijom ogroman izazov transformacije partijskog sistema za koji veruje da će se desiti u narednom periodu.
"A od toga kakve stranke će se na kraju formirati, i na bazi Studentske liste, i kako će biti transformisana Srpska napredna stranka, kako će za godinu, godinu i po dana, izgledati ta partijska struktura u Srbiji, to će uticati i na razvoj odnosa ne samo sa Rusijom, nego i po svim spoljno-političkim pravcima koje Srbija ima", smatra ona.
Kad je reč o pitanju budućnosti NIS-a, Entina skreće pažnju na nekoliko važnih momenata, a prvi je da tu ima prostora za konstruktivan dijalog Rusije i SAD.
"Vidimo da, evo, već skoro godinu i po dana traju naftne sankcije Amerike Rusiji, pod koje je došla i Naftna industrija Srbije u automatskom režimu, ali do sada to rešenje ne postoji što je jedna od naznaka da je verovatno moguć neki kompromis. Ali tu možemo samo da spekulišemo. Teoretski to jeste moguće, ali ako gledamo to pitanje sa druge strane videćemo da je Americi cilj da postane, i već je postala, jedan od svetskih eksportera energoresursa i jedan od svetskih igrača u energetici i mi vidimo kako se preokreće scena energetskih izvora u celoj jugoistočnoj Evropi. Tu spada i vertikalni koridor gas. I treće, to je pitanje diversifikacije energetskih izvora na koje je Srbija pristala još pre nekoliko godina i koja sledi tu politiku", navodi ona.
To, međutim, kako ističe, ne dovodi u pitanje objektivnu realnost da efikasnost srpskog realnog sektora i ekonomije zavisi od cena gasa i nafte zbog čega ekonomiji zemlje odgovara da pitanje NIS-a bude rešeno optimalno i da ruski gas ostane osnovni izvor energetskog resora u Srbiji.
Entina dodaje da je i američki predsednik Donald Tramp u izvesnom smislu pozitivan partner za Moskvu, iako sledi svoje interese a energetika je za njega jedna od ključnih tema, mada je pitanje šta će biti nakon izbora u Americi.
"Mislim da Tramp donekle razume da je nama (Rusiji) Srbija bitna u svakom smislu, to je ne samo pitanje nekih ekonomskih ili bilateralnih odnosa, nego to je jedno od naših civilizacijskih jezgara. I ova zemlja i odnos sa njom ne utiče puno na celokupan odnos Rusije i Zapada, ruskog prisustva na zapadu, ali je vrlo bitna i za narode i za našu državu".
Ukidanje visokog predstavnika u BiH sve izvesnije
U osvrtu na situaciju u BiH i mogućnost ukidanja Kancelarije visokog predstavnika, o čemu se u poslednje vreme sve više govori Entina kaže da je takvo rešenje vrlo blizu.
"Svi znamo da je to bilo privremeno rešenje. Drugo, bonska ovlašćenja i njihova tumačenja u poslednjih 20 godina jasno nisu dovela do pomirenja u BiH, nego obrnuto. Nije u pitanju samo položaj Republike Srpske, što jeste ključno, nego i međuljudskih odnosa – postalo je gore nego pre 25 godina", ocenjuje ruski ekspert.
Kako kaže, jedino u čemu se slažu ljudi koji žive u BiH to je da je to neefikasna zemlja, da kao takva nema budućnosti, kao i oko uloge visokog predstavnika, bez obzira što je on išao na ruku Bošnjacima.
Ona dodaje da su, prema njenim informacijama, i Amerikanci zato spremni da razgovaraju o odlasku viskog predstavnika i da je zato to rešenje veoma blizu, ali da se tome izrazito protive Nemci i Britanci.
"Mislim da bi trebalo da dođe do tog rešenja a pošto nema sloge ni oko toga ko bi mogao da bude sledeći visoki predstavnik, to je isto jedna od naznaka da verovatno postoji mogućnost za ukidanje te pozicije, što bi bilo sasvim fer", poručuje Entina.
Opasnost od nove "Oluje" na KiM
Komentarišući još jedno nerešeno pitanje na Balkanu, kosovsko, Entina primećuje da je situacija tamo nikad gora po Srbe a da su verbalne osude Prištine sa Zapada čist performans.
Otkad su pregovori izmešteni iz UN i stavljeni pod okrilje EU, podseća ona, Srbi su uvek dolazili sa konstruktivnim predlozima, a Albanci sa najradikalnijim mogućim pozicijama.
"I uvek je iz Brisela išla poruka za Beograd – ne možemo ništa, a pošto situacija nije bezbedna morate da pristanete bar na ovo. I Srbi su pristajali. A to je dovelo do situacije kad je progon Srba veoma realan scenario za Kosovo i Metohiju. Jer mi što se tiče pritisaka na srpsku zajednicu na KiM znamo da ispod tepiha Evropa i Zapad ne žele da pristanu na, kako ponekad kažu i zvanično, drugu Republiku Srpsku, samo na KiM. To je jedno od objašnjenja zašto Priština ništa nije uradila po tom pitanju", obrazlaže Entina.
Ona potvrdno odgovara na pitanje strahuje li to od neke nove "Oluje", uz upozorenje da to može da izazove "bilo koji rizični korak koji bi mogao da bude načinjen sa srpske strane".




