
Ništa im nije sveto: Ukrajina uklonila spomenik Mihailu Bulgakovu u Kijevu (VIDEO)

Vlasti u Kijevu uklonile su spomenik čuvenom piscu Mihailu Bulgakovu, rođenom u ukrajinskoj prestonici, u okviru šire kampanje uklanjanja kulturnih i istorijskih obeležja povezanih sa Rusijom i zajedničkom rusko-sovjetskom prošlošću.

Spomenik se nalazio u blizini Bulgakovljevog muzeja u jednom od najpoznatijih istorijskih delova Kijeva i poslednjih godina bio je predmet sporova zbog politike ukrajinskih vlasti usmerene na uklanjanje simbola koji se dovode u vezu sa, kako se navodi, "ruskom imperijalnom kulturom".
Gradsko veće Kijeva je još u decembru donelo odluku o uklanjanju 15 spomenika i memorijalnih objekata iz javnog prostora, među kojima su se našli i spomenici Mihailu Bulgakovu, pesnikinji Ani Ahmatovoj i kompozitoru Mihailu Glinki.
Ukrajinska novinarka Ekaterina Nekreča objavila je snimak na društvenim mrežama na kojem se vidi kako radnici demontiraju spomenik.
"Istorijski trenutak! Bulgakova više nema", napisala je ona uz video-snimak.
У Києві демонтували памʼятник Булгакову
— Ukrinform (@UKRINFORM) June 4, 2026
🎥 Катерина Некреча/Facebookhttps://t.co/gR6ue4HmJTpic.twitter.com/H0wHTM3FCS
Mihail Bulgakov rođen je u Kijevu 1891. godine, a stvarao je na ruskom jeziku. Smatra se jednim od najznačajnijih pisaca 20. veka, a najpoznatiji je po romanima "Majstor i Margarita" i "Bela garda".
Ukrajinski Institut nacionalnog sećanja ranije je Bulgakova svrstao među simbole "ruske imperijalne politike", uz obrazloženje da javno obeležavanje njegovog imena predstavlja promovisanje ruskih narativa.
Stručna komisija Instituta ocenila je da je Bulgakov bio "imperijalista po svom svetonazoru" i "izraziti ukrajinofob".
Uklanjanje spomenika ponovo je pokrenulo raspravu o odnosu Ukrajine prema kulturnim ličnostima čiji se identitet i stvaralaštvo prepliću sa ruskom i ukrajinskom istorijom.
Kritičari ovakvih poteza upozoravaju da se brisanjem autora poput Bulgakova pojednostavljuje složena istorijska slika Ukrajine i potiskuju važni delovi sopstvenog kulturnog nasleđa.
Posebno se ističe njegov roman "Bela garda", čija je radnja smeštena u Kijev tokom građanskog rata u Rusiji. U delu su opisani haos, rušenje starog poretka i sukobi različitih vojnih formacija u gradu, uključujući i nacionalističke snage Simona Petljure, koje brojni istoričari povezuju sa antijevrejskim pogromima.
Uklanjanje Bulgakovljevog spomenika deo je šireg procesa koji u Ukrajini traje od 2014. godine, a značajno je ubrzan nakon početka oružanog sukoba sa Rusijom 2022. godine.
Pored preimenovanja ulica i uklanjanja sovjetskih spomenika, kampanja se vremenom proširila i na pisce, kompozitore i druge kulturne ličnosti koje se smatraju povezanim sa ruskom istorijom i kulturom.
Moskva je više puta osudila uništavanje spomenika i kulturnog nasleđa u Ukrajini, ocenjujući da je reč o pokušaju revizije istorije i prekidanja istorijskih i kulturnih veza između dva naroda.
Ruski zvaničnici takođe tvrde da se na taj način narušavaju prava ruskojezičnog stanovništva i krše međunarodni standardi zaštite kulturne baštine.





