
Nemačka ponovo na biralištima: AfD se bori za vrh, Merc za cenzus

Dok Alternativa za Nemačku (AfD), posle uspeha u Saksoniji-Anhalt, gleda ka još jednoj pobedi, stranka nemačkog kancelara u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji nervozno meri rastojanje od cenzusa. Istina, Nemci danas biraju dva pokrajinska parlamenta, ali bi račun za rezultate mogao da stigne na adresu kancelara Fridriha Merca.
Ulozi za AfD i Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) su različiti. AfD se u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji bori za prvo mesto, dok se CDU približila granici ispod koje bi ostala bez poslanika. U Berlinu demohrišćani imaju bolje izglede, ali im pobedu osporava Levica, koja je nezadovoljstvo zbog kirija i nedostatka stanova pretvorila u središte kampanje.

Ishod današnjeg glasanja biće novi pokazatelj izgleda AfD-a na nacionalnom nivou. Istovremeno, mogao bi da pokaže koliko su birači drugih stranaka spremni da taktičkim glasanjem zaustave njegov uspon.
Noćna mora CDU-a zove se Meklenburg-Zapadna Pomeranija
Najveća pažnja usmerena je na Meklenburg-Zapadnu Pomeraniju, severoistočnu pokrajinu sa oko 1,5 miliona stanovnika, gde su glavni suparnici AfD i Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), koju predvodi dugogodišnja predsednica pokrajinske vlade Manuela Švezig.
Istraživanja daju donekle različitu sliku odnosa snaga. Dok je u jednom AfD na oko 37 odsto, ispred SPD-a sa 33 odsto, ankete iz završnice kampanje na koje se poziva "Njujork tajms" ukazuju na praktično izjednačenu trku. Zajedničko im je da Švezig predstavlja glavnu prepreku novoj pobedi AfD-a, dok je Mercova stranka daleko iza.
CDU je na oko sedam odsto podrške, samo dva procentna poena iznad cenzusa. Čak je i rezultat od 13,3 odsto, koliko su demohrišćani osvojili na izborima 2021. godine, sada daleko od njihovog domašaja prema anketama.
Pad ispod pet odsto bio bi najteži udarac za stranku kancelara i dao bi dodatnu težinu zahtevima da Merc preispita svoj ostanak na čelu vlade.
Posle Saksonije-Anhalt, gde je AfD osvojio gotovo 44 odsto glasova, novi neuspeh teško bi mogao da se predstavi samo kao problem lokalnog stranačkog rukovodstva. Mnogi u CDU upravo su Mercu pripisali odgovornost za razmere prethodnog poraza.
Formula Manuele Švezig: Lična popularnost i glasovi protiv AfD-a
Manuela Švezig pokrajinsku vladu vodi od 2017. godine, a u kampanju je ušla sa prednošću na kojoj bi mogli da joj pozavide mnogi političari etabliranih nemačkih stranaka: značajnom ličnom popularnošću.
Povremeno se distancirala od saveznog rukovodstva SPD-a, manjeg partnera u Mercovoj koaliciji, i među biračima gradila samostalan politički profil. Njene pristalice ističu da govori šta namerava da uradi, a potom, verovali ili ne, ispunjava obećanja.
Ipak, značajan deo njene kampanje usmeren je na upozorenja protiv AfD-a.
"Situacija je ozbiljna", rekla je nedavno za "Dojče vele", tvrdeći da bi AfD naštetio privredi i društvenoj koheziji.
Socijaldemokratama bi mogli da pomognu i birači desnog centra kojima je važnije da spreče pobedu AfD-a nego da podrže sopstvenu stranku.
Šta stoji iza podrške AfD-u
Uspon AfD-a na istoku Nemačke ima dublje uzroke od jedne kampanje ili nezadovoljstva jednim kancelarom: ekonomska nesigurnost, otpor prema imigracionoj politici i nezadovoljstvo položajem istočnih pokrajina posle ujedinjenja Nemačke. Deo stanovništva gaji simpatije prema Rusiji, dok mnogi smatraju da vlasti nisu dovoljno odlučne u rešavanju problema povezanih sa migracijama.
Iza turističke razglednice Baltika nalazi se svakodnevica nižih zarada, sezonskih poslova i nejednake ekonomske sigurnosti. Meklenburg-Zapadna Pomeranija nije pokrajina opšteg siromaštva, ali rast privrede i velike investicione najave ne znače da su njeni stanovnici dostigli standard bogatijeg zapada Nemačke. Za kućni budžet presudnije je da li plata stiže cele godine i koliko od nje ostane posle kirije i računa.
Prema podacima koje prenosi "Dojče vele", nezaposlenost iznosi 7,8 odsto, dok je medijalna bruto godišnja zarada oko 47.750 evra - približno 6.000 evra ispod nemačkog proseka.
Odnos prema Rusiji u ovoj pokrajini ima i sasvim konkretnu ekonomsku pozadinu: kod Lubmina je ruski gas "Severnim tokom" stizao na nemačku obalu. Pokrajina je tako dobila važno mesto na energetskoj mapi Evrope, a završetak "Severnog toka 2" snažno je podržavala upravo Manuela Švezig. Energetska saradnja sa Moskvom ovde, dakle, nije bila samo zahtev AfD-a, već i politika pokrajinske vlasti predvođene socijaldemokratama.
Pobeda na izborima nije i ulaznica u vlast
Čak i ako osvoji najviše glasova, AfD neće automatski dobiti priliku da upravlja Meklenburgom-Zapadnom Pomeranijom.
Za izbor pokrajinskog premijera potrebna je parlamentarna većina, a ostale stranke odbijaju saradnju sa AfD-om, izgovarajući se politikom takozvanog zaštitnog zida. Zato bi prvoplasirana stranka mogla da ostane u opoziciji ukoliko njeni protivnici obezbede većinu za formiranje vlade.
Izborna trka tako ima dva odvojena pitanja: ko će dobiti najviše poverenja birača i ko će posle glasanja uspeti da okupi partnere.
Švezig računa da bi rast podrške SPD-u u završnici kampanje mogao da joj obezbedi nastavak vladavine. AfD se trudi da pokaže da rezultat u Saksoniji-Anhalt nije bio izolovan uspeh.
I Berlin ima svog Mamdanija
U Berlinu, koji je istovremeno grad i jedna od 16 nemačkih pokrajina, glavna borba vodi se između CDU-a i Levice. AfD je u anketama na trećem mestu.
U središtu kampanje je bilo stanovanje. Oko 85 odsto stanovnika nemačke prestonice živi u iznajmljenim stanovima, a kirije su se udvostručile od 2014. godine. Procene pokazuju da će do 2040. gradu biti potrebno još oko 211.000 stanova.
Levica je upravo na tom nezadovoljstvu izgradila kampanju. Zalaže se za prelazak oko 270.000 stanova velikih privatnih kompanija u javno vlasništvo, pozivajući se na referendum iz 2021. godine, kada je takav predlog podržalo oko 59 odsto glasača.
"Želimo kraj špekulacijama našim domovima", poručila je Elif Eralp, vodeći kandidat Levice.
Eralp je rođena u Minhenu u porodici levičarskih aktivista iz Turske, pa je pristalice porede sa njujorškim gradonačelnikom Zohranom Mamdanijem, koji je takođe kampanju gradio na pitanju troškova života.
Levica bi mogla prvi put da pobedi na izborima u Berlinu, ali ni njoj prvo mesto ne garantuje vlast. Socijaldemokrate i Zeleni mogli bi da se opredele za koaliciju sa demohrišćanima.
Kancelar brani četvorogodišnji mandat
Fridrih Merc se u četvrtak pojavio na predizbornom skupu u Berlinu, ali se uglavnom držao podalje od kampanje. Ipak, političke posledice rezultata teško će moći da izbegne.
Prema nacionalnim anketama navedenim u izveštajima, AfD ima između 27 i 29 odsto podrške, dok je blok CDU/CSU na 18 do 20 odsto. U jednom istraživanju podrška radu kancelara spustila se na 14 odsto.
Anketa YouGov, objavljena u petak, pokazala je i da oko polovine Nemaca ne očekuje da će Merc ostati kancelar do kraja godine.
A šta o svemu tome misli kancelar? Merc jednostavni poručuje da ne namerava da odstupi.
"Izabran sam na četiri godine i želim da iskoristim ovo vreme da rešim probleme", rekao je kancelar, braneći i nastavak koalicije sa socijaldemokratama.
Birališta u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji zatvaraju se u nedelju u 18 časova. Za AfD će rezultati biti prilika da potvrdi snagu. Za Merca - da li je želja o četiri godine na vlasti samo pusta, dok se njegova stranka u jednoj pokrajini bori da uopšte ostane u parlamentu.






