
Sad me vidiš, sad me ne vidiš: Kako je Iran nabavljao oružje iza leđa Amerikanaca

Iran je od januara 2025. godine uspostavio tajnu mrežu vojnih agencija sa globalnim dometom, preko koje je, zaobilazeći američku pomorsku blokadu i zapadne sankcije, uvezao vojnu opremu, eksploziv i kamione velike nosivosti u vrednosti od najmanje dve milijarde dolara, pokazala je istraga Rojtersa.
Agencija navodi da se iza Ministarstva odbrane Irana krije više od 5.000 agencija koje čine moćan finansijski i vojni sistem, a čiji se finansijski tragovi mogu pronaći u podacima o transportu robe koji datiraju još od 2016. godine.

Pojedine od njih su povezane sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) i poslovnim konglomeratima poznatim kao "bonjadi", koje kontroliše iranska elita.
Nalazi istrage Rojtersa pružaju uvid u jednu od najvećih misterija rata između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a to je kako IRGC uspeva da obnavlja zalihe raketa i dronova.
Tokom 18 meseci, od januara 2025. do juna ove godine, uključujući i prva četiri meseca ovogodišnjeg rata, samo jedna od iranskih agencija, MOD 346428, uvezla je velike količine raketnog goriva, eksploziva i komponenti za oružje ključnih za proizvodnju dronova i raketa, kao i kamione velike nosivosti koji mogu da služe kao raketni lanseri.
Navodi se da je oprema dopremana kopnenim, morskim i vazdušnim putem, kao i da veliki deo opreme potiče iz Kine, Rusije i Nemačke.
Istraga o mreži iranskih tajnih agencija zasnovana je na hiljadama iranskih bankarskih i državnih dokumenata, podacima iz registara kompanija i podacima o uvozu.
Sve tajne agencije imaju istu adresu u Teheranu kao iransko Ministarstvo odbrane i logistika oružanih snaga, a kao datum osnivanja navode 11. februar 1979. godine, dan kada je ajatolah Homeini preuzeo vlast u Iranu nakon svrgavanja monarhije.
Međutim, iz dokumenata se vidi da je većina tih agencija zapravo osnovana 2013. godine, u vreme kada se Iran suočavao sa sankcijama zbog kojih su njegov izvoz sirove nafte i vrednost valute naglo pali.
Sistem iranske vojne nabavke i zaobilaženja sankcija posluje preko mreže posrednika i kompanija registrovanih u inostranstvu koje služe kao paravan, a zajednički su poznate kao poverenici, i koriste prihod od ilegalne prodaje nafte za nabavku robe za Iran.




