Svet

Da li će BRIKS+ da preživi povratak pregovaranja velikih sila

Multipolarnost će biti svedok uspona i pada mnogih grupacija, velikih i malih, dok države pokušavaju da maksimiziraju svoju bezbednost, opstanak i suverenitet, piše analitičar Arjaman Nidžhavan za RT internešenel
Da li će BRIKS+ da preživi povratak pregovaranja velikih silaGetty © China Pool / Pool

Evropske i zapadnoazijske krize ubrzavaju globalno prestrojavanje i mahnito balansiranje i istovremeno povećavaju izglede za bilateralnu saradnju između novonastalih multilateralnih saveza i grupacija. Međutim, nisu svi ovi napori imuni na nepredvidljivost i nepredviđene izazove.

Američko-izraelski neuspeh da pokori Teheran i pobede Huta saveznika Irana su zvona nove ere. Primećujući promenljive okolnosti, indijski premijer Narendra Modi je na samitu BRIKS-a ranije ove godine izjavio da "svetom koji se brzo menja više ne mogu upravljati zastarele institucije".

Sa susretom Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga u Šendženu, sve više se pojavljuju glasovi koji sugerišu da će u budućoj borbi velikih sila multilateralizam (a samim tim i BRIKS) biti otpisan. To, piše za RT internešenel analitičar Arjaman Nidžhavan, deluje preuranjeno. I to iz četiri razloga:

Prvo, Sjedinjene Države su izgubile globalno poverenje i kredibilitet kao pozitivna sila koja omogućava u globalnim poslovima. Napredujući sa sistematskim razbijanjem svojih dugogodišnjih veza, Amerika je prestala da svoje akcije "uvija u oblandu" nateravši saveznike da traže alternative.

Drugo, predsednik Donald Tramp pokazuje afinitet prema diplomatiji vođenoj liderstvom. Vašington je pokazao jasnu prednost direktnom razgovoru sa Rusijom umesto da se oslanja na odluke svojih saveznika. Ishod ovakvog pristupa bio je vidljiv u poslednjoj rundi pregovora o ukrajinskoj krizi. Evropljani su isključeni iz trilateralnih pregovora u Abu Dabiju, ali su Trampovi pregovarači uspeli da obezbede mesto za Evropu u sledećoj rundi razgovora.

Ključno pitanje je naravno da li će Evropljani konačno uspeti da nađu način da govore jednom glasom o tome kako da obezbede mir u Ukrajini, i verovatno još važnije, kako da se izjasne u diskusijama o široj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi koju vode Moskva i Vašington.

Treće, Kina je zaključana u takmičenju sa Sjedinjenim Državama, ali fokusiranje na jednu šahovsku tablu ne znači da će napustiti druge. Budući da se predstavlja kao lider Globalnog juga, malo je verovatno da će Peking napustiti jedinu veliku nezapadnu platformu koja mu daje legitimitet u tom pravcu.

Predviđanja usredsređena na neizbežnu kinesko-američku bipolarnost zanemaruju činjenicu da multilateralizam, barem kratkoročno, pruža najefikasnije opcije za Peking da proširi i konsoliduje svoj transnacionalni položaj.

Četvrto, multipolarna era je drugačija od hladnog rata 20. veka; da bi pokrenule globalne trendove, velike sile će morati da usklade svoje prioritete sa bezbroj srednjih sila.

To znači da se o globalnim akcijama neće odlučivati samo za Velikim stolom, već i za više regionalnih stolova raspoređenih po kontinentima. Biti član u što većem broju regionalnih i globalnih razgovora biće najsigurniji i najbrži način da utičete na tamošnje odluke.

Drugim rečima, multipolarnost će biti svedok uspona i pada mnogih grupacija, velikih i malih, dok države pokušavaju da maksimiziraju svoju bezbednost, opstanak i suverenitet. Međutim, BRIKS+ će uvek sijati kao jasan model nezapadnog uspeha u suočavanju sa zapadnjačkom globalnom apatijom, zaključuje analitičar.

image
Live