
Da li će programeri ostati bez posla zbog AI? Evo šta kažu stručnjaci

Razvoj veštačke inteligencije pokrenuo je novu kognitivnu revoluciju, u kojoj mašine preuzimaju sve veći broj zadataka koji su donedavno bili rezervisani isključivo za ljudski um i kreativnost. Ipak, kao što industrijska revolucija nije dovela do toga da ljudi prestanu da rade nakon pronalaska parne mašine, ni razvoj AI ne znači da će čovek prestati da razmišlja.
AI i uloga programera
Većina proizvoda zasnovanih na veštačkoj inteligenciji već može da obavlja zadatke programera, ali ne očekuje se da će razvoj AI u potpunosti ugasiti potrebu za tom profesijom, izjavio je pomoćnik direktora TS Ventures fonda Mlađan Stojanović na konferenciji "Kapital u pokretu" u Sava centru.
Prema njegovim rečima, potreba za radom programera će se promeniti, jer će neko morati da nadgleda stvaranje koda.
"Verovatno će se transformisati potreba za njihovim radom, jer će neko morati da nadgleda stvaranje tih kodova. Mi sada, u kognitivnoj revoluciji, još uvek ne znamo koji je to proizvod koji će biti glavna inovacija koja je bazirana na veštačkoj inteligenciji", rekao je Stojanović .
On je ocenio da su programeri prve "žrtve" nove revolucije.
"U poslednjih 20 godina posao programera je bio jako dobar posao. Vrlo mali broj ljudi je mogao to da radi, to su bili visoko obrazovani ljudi i jako dobro plaćeni", rekao je Stojanović.

Istovremeno, kako je naveo, industrija rizičnog kapitala, odnosno VC industrija, investirala je više od 400 milijardi dolara u startape, a čak 90 odsto tih sredstava uloženo je u kompanije koje se bave veštačkom inteligencijom. "Na tržištu je mnogo više novca, ali taj kapital ide u jako mali broj kompanija", ocenio je Stojanović.
O čemu se govorilo na konferenciji
Konferencija "Kapital u pokretu" bavi se pitanjem pasivne štednje građana i načinima da se srpskim kompanijama pomogne da lakše dođu do kapitala. Okupila je najvažnije aktere domaćeg finansijskog i realnog sektora, sa ciljem da se pronađu izvodljiva rešenja za razvoj tržišta.
Program konferencije strukturiran je kroz četiri tematske celine koje obuhvataju različite aspekte pokretanja kapitala. Razgovaralo se o očuvanju vrednosti kapitala kroz generacije i ulozi profesionalnog upravljanja imovinom u vremenima visoke inflacije, ulozi berze i investicionih fondova, privlačenju novih emitenata i mogućnostima da Srbija postane regionalni investicioni centar, kao i o geopolitici, veštačkoj inteligenciji i industrijama budućnosti.



