Magazin

SSSR dve decenije ispred Zapada: U Rusiji se 1965. godine pojavila prva mobilna mreža, "Altaj"

Sovjetski izumi u oblasti tehnologija oduvek su važili za preteče današnjih popularnih sistema, a pored pametnih stanova, popularnog "Tetrisa" i satelita, i prva mobilna mreža na svetu ima rusko poreklo. Nažalost, doživela je sudbinu personalnog računara i interneta, koji nisu bili prihvaćeni, ali i pored toga bila je i ostala jedan od najznačajnijih izuma tog vremena.
SSSR dve decenije ispred Zapada: U Rusiji se 1965. godine pojavila prva mobilna mreža, "Altaj"© Youtube / SpaceOrc

Šezdesetih godina prošlog veka u Sovjetskom Savezu pojavio se jedan od prvih na svetu radio-telefonskih sistema "Altaj", a mnogi smatraju da je upravo ovo rusko otkriće preteča današnjih mobilnih mreža. Iako "rezervisan" samo za najviše predstavnike države i partijske članove, "Altaj" je pružao mnoge jedinstvene funkcije svojim korisnicima.

Telefonska veza u autobomilu - zašto da ne

Ideja kombinovanja radio talasa i telefonske linije pojavila se još da samom početku ere radio uređaja, ali su se prvi pokušaji objedinjavanja dveju tehnologija dogodili tek pedesetih godina. U Sovjetskom Savezu prvi prototip mobilnog telefona LK-1 predstavljen je od strane moskovsko inženjera Leonida Kuprijanoviča, ali su njegov predlog odbili ljudi "sa vrha", smatrajući da ovakav proizvod nije i neće imati potražnju.

Umesto prvog prenosivog telefona, ruski činovnici poželeli su da ponove japanski izum: naime, kada su bili u poseti zemlji izlazećeg sunca, ostali su oduševljeni tehnologijom povezivanja sa državnim vrhom pravo iz automobila, a po povratku u SSSR Hruščov je naredio da sovjetski naučnici odmah počnu da se bave razrađivanjem plana i pribavljanjem svih neophodnih elemenata za ovaj genijalan izum.

"Nismo dobili konkretan tečnički zadatak. Rečeno je bilo samo da omogućimo konekciju kakvu imaju kolege iz Japana", naveo je Vladimir Kuzmin, jedan od inženjera koji je radio na ovom projektu.

U toku razrađivanja detaljnog plana, sovjetskim inženjerima se "omaklo" - i napravili su nešto to čak ni Japancima nije pošlo za rukom. Kako se ispostavilo kasnije, Japanci su u koristili sistem dispečerske veze - preko radio veze se korisnik povezivao sa drugim korisnikom, dok su sovjetski inženjeri kreirali sistem automatskog pozivanja i konekcije preko centralne radiostanice (nešto poput baznih stanica danas).

Međutim, kako kažu, "savremeni problemi zahtevaju savremena rešenja": ovakav razvoj događaja značio je samo jedno - sada je na ruskim inženjerima zadatak da osmisle na koji način će da obezbede mogućnost povezivanja većeg broja korisnika. Nekoliko godina ispitivanja urodila su plodom: 1963. godine u Sovjetskom Savezu bio je pušten u probni rad prvi projekat tog tipa, a za potrebe ispitivanja u 30 automobila marke "Volga" instaliran je radio-telefonski sistem "Altaj-1".

Sovjetski Savez dve decenije ispred Zapada

Prednost Sovjetskog Saveza u odnosu na zapadne zemlje mogao se meriti u dekadama, a tačnije pune dve decenije, s obzirom da se na Zapadu prva komercijalna mobilna mreža pojavila tek 1983. godine. Još jedna konkurentska prednost bila je u dostupnosti novih tehnologija: i pored toga što su radio frekvencije u SSSR bile kontrolisane od strane države i prisluškivane od strane pripadnika KGB (ruske obaveštajne službe), njihovo korišćenje nije bilo ograničeno na pripadnike državnog vrha i vojske, već je bilo dostupno i širem krugu državnika, što je bilo od posebnog značaja prilikom organizovanja važnih sastanaka na udaljenosti i tokom putovanja. 

"Altaj" tehnologija bila je savremenog dizajna i jednostavna za korišćenje, a sastojala se od slušalice sa tastaturom koja je bila povezana sa panelom kontrolne table na automobilu, dok se primopredajnih (risiver) nalazio u gepeku vozila.

Unapređenje "Altaja" dovelo je Sovjetski Savez na svetski tehnološki vrh

U vreme vladavine Brežnjeva, sistem mobilne telefonije doživeo je svoju renesansu, a uporedo sa razvojem tehnologija pojavile su se i dve nove modifikacije sovjetskog mobilnog telefona - "Altaj-3" i "Altaj-3M". Rastao je i broj korisnika domaćeg izuma, a 1973. godine Svojetski Savez mogao se pohvaliti sa 8000 jedinstvenih korisnika u čak 30 gradova. Samo deceniju kasnije, 1983. godine (kada su se na Zapadu tek pojavili prvi slični uređaji), u SSSR je bilo preko 30 registrovanih korisnika u čak 135 gradova.

Osim pripadnika državnih službi, sada su "Altaj" počele koristiti i hitna pomoć, vatrogasci i komunalne službe, dok su obični građani mogli tek da naslute o kakvoj je tehnologiji reč.

Od filmskog platna do Olimpijade - "Altaj" se koristio i u marketinške svrhe

Velikom ruskom izumu nije odolela ni filmska industrija: "Altaj" je za kratko vreme postao prava zvezda filma "Kroćenje vatre", u kome "otac kosmonautike", Sergej Koroljov, sevši u automobil uzima slušalicu i poziva porodicu. Ova scena prepričavala se još dugo nakon premijere filma, a svi su se pitali kako je moguće da ovakav izum nije ranije ugledao svetlost dana.

"Altaj" je bio korišćen i da se privuče pažnja učesnika i gostiju Olimpijskih igara, a posebno za veliki sportski događaj novinarima su u Moskvi delili telefone koje bi oni mogli instalirati u svoje automobile i kombije.

"Altaj" zamenili prenosivi telefoni

Malo po malo, "Altaj" je počeo da se komercijalizuje, a pristup tehnologiji radio-telefonije postao je dostupan i širokim narodnim masama. Ipak, ubrzo se projekat zamenjen prenosivim telefonima (sličnim onima koji su inicijalno bili odbijeni zbog pretpostavke da za njima neće biti potražnje), a na scenu su stupili kabasti telefoni sa velikim antenama koji su se bez obzira na basnoslovnu cenu pozicionirali kao zgodna i preko potrebna spravica.

image