Magazin

Vikinzi su praktikovali drevni oblik plastične hirurgije pre 1.000 godina, kaže studija

Ulepšavanje putem kozmetičkih procedura možda ipak nije tako novo otkriće, jer su naučnici došli do arheološkog pronalaska koji sugeriše da su žene Vikinga bile podvrgnute posebnim "ulepšavanjem" pre 1.000 godina. Pretpostavlja se da je razlog za izmenu izgleda bila ne samo lepota, već i pokazivanje uzvišenog društvenog statusa. Koja je to drevna tehnika "plastične hirurgije" koju su Vikinzi koristili?
Vikinzi su praktikovali drevni oblik plastične hirurgije pre 1.000 godina, kaže studija© Pixabay/Zezya

Tri izdužene lobanje žena su pronađene u Švedskoj, a pretpostavlja se da su verovatno bile izmenjene u prvoj godini života, kada su lobanje bile meke i savitljive.

Malformacija lobanje bila je uobičajena u regionu Crnog mora i ranije je identifikovana samo u mezoameričkim, indijanskim i evroazijskim kulturama, što znači da je ovo prvi put da je pronađena kod naroda Vikinga. 

"Ne znamo gde su ove tri žene odrasle i gde su im glave deformisane - nije jasno da li su deformisane u ranom detinjstvu, u regionu oko, na primer, Crnog mora i ne znamo kako su se onda vratile na Gotland," rekao je Matijas Toplak, jedan od vođa ekspedicije, prenosi "Dejli mejl".

Istraživači veruju da su lobanje izmenjene tako što bi se oko glave bebe čvrsto obmotao zavoj, da bi se lobanja izdužila. Međutim, postoji i mogućnost da su Vikinzi koristili ozbiljnije tehnike, poput korišćenja tegova ili kaiša, što je potencijalno uticalo na njihov kognitivni razvoj. 

"Ako je ovaj pristup primenjen, to bi moglo imati negativne efekte na funkciju mozga, posebno ako je to korišćeno u ranom detinjstvu", rekao je Džesi Goldštajn, šef Odeljenja za dečju plastičnu hirurgiju za portal "Atlas Obskjura".

Istraživači veruju da je veštačka deformacija lobanje bila korišćena da se žene međusobno razlikuju. One koje bi imale izduženu lobanju bi ostatku društva govorile da je njihova porodica putovala.

"Ljudsko telo predstavlja medij komunikacije", napisali su istraživači u studiji. "Ono ima sposobnost da proizvodi komunikaciju na funkcionalno složen, strukturiran način." Iako je izdužena lobanja mogla da bude simbol lepote, mnogo je verovatnije da su smatrane kao dokaz dalekosežnih trgovačkih kontakata, a samim tim i kao znak uticaja i uspeha u trgovanju, smatraju istraživači.

Pored modifikacija lobanje, istraživači su takođe otkrili da su Vikinzi koristili praksu turpijanja zuba koja je mogla da se koristi za identifikaciju određenih grupa trgovaca. Ova praksa je takođe mogla biti primenjena kao pravo inicijacije.

Turpijanje zuba i modifikacije lobanje praktikovale su grupe širom sveta, uključujući Maje u Meksiku i civilizaciju Prakas u današnjem Peruu, između 750. pre nove ere i 100. godine nove ere. 

image
VV inauguration
banner