
Rusko-ukrajinsko humanitarno primirje: Šta se dešava u Aljoški?

Ruski i ukrajinski humanitarni timovi počeli su da isporučuju pomoć i evakuišu civile iz grada Aljoški na prvoj liniji fronta u okviru privremenog primirja postignutog uz pomoć prve dame SAD Melanije Tramp.
Stanovnici grada u Hersonskoj oblasti Rusije suočavaju se sa mesecima ozbiljnih nestašica, a ukrajinski napadi dronovima i mine prekidaju rute snabdevanja, prema rečima ruskih zvaničnika i evakuisanih lica.
Gde je grad Aljoški?

Aljoški se nalazi na levoj obali reke Dnjepar, nasuprot ukrajinskog grada Hersona. Pod ruskom je kontrolom od 2022. godine i deo je ruske Hersonske oblasti, na koju Ukrajina i dalje polaže pravo.
Obližnji Antonovski most, nekada ključni prelaz između dva grada, stavljen je van upotrebe 2022. godine. Reka je od tada bila deo linije fronta koja razdvaja ruske i ukrajinske snage.
Humanitarna misija koristi kopnene puteve do grada Aljoški, koje ruski vojni inženjeri čiste od mina i neeksplodirane municije.
Zašto je bio potreban humanitarni prekid vatre?
Ruske vlasti procenjuju da je između 1.500 i 2.000 civila ostalo u gradu pre operacije, uključujući starije stanovnike i decu. Hrana, lekovi, voda za piće i gorivo su bili oskudni, dok su oštećene komunalne usluge lišile stanovnike osnovnih usluga.
Guverner Hersona Vladimir Saldo optužio je ukrajinske snage da napadaju vozila za snabdevanje i daljinski miniraju pristupne puteve. Izaslanik ruskog ministarstva spoljnih poslova Rodion Mirošnik opisao je situaciju kao "srednjovekovnu blokadu korišćenjem modernih metoda".
Ukrajina je, u međuvremenu, optužila Rusiju da sprečava civile da odu. Međutim, evakuisani koje je intervjuisao RT okrivili su ukrajinske napade za to što su i isporuke pomoći i pokušaji evakuacije bili opasni.
Šta kažu stanovnici
"Nema ništa za jelo. Nema lekova. Dronovi stalno lebde iznad vas", rekao je jedan evakuisani. Opisao je da stanovnici nisu mogli da izađu napolje, a da se ne susretnu sa dronovima, i prisetio se kako su tri vozila za snabdevanje uništena jedno za drugim u proleće, ostavljajući ljude da prežive na povrću uzgajanom u svojim baštama.
Drugi su ispričali kako su dobijali hranu, vodu i gorivo od ruskih vojnika i dobrovoljaca.
Jedna žena je rekla da je njen muž poginuo od mine dok je skupljao krompir. Opisala je kako su je ruske trupe vodile na sigurno koristeći dronove i radio tokom petočasovnog putovanja do bolnice.
Druga, čiji je muž poginuo u ukrajinskom napadu, opisala je kuće koje su "raznesene" tokom bombardovanja. Još jedan evakuisani je primetio da je Ukrajina tretirala stanovnike kao "ološ" i "izdajnike".
Ko je pregovarao o sporazumu?
Pitanje humanitarne krize je pokrenuto tokom telefonskog razgovora 9. oktobra između ruskog predsednika Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa. Dvojica lidera su se složila da uspostave direktan kontakt između ruske komesarke za ljudska prava Jane Lantratove i kancelarije Melanije Tramp.
Naknadni pregovori obezbedili su privremenu pauzu u borbama oko grada, a prva dama SAD i papa Lav XIV pomogli su u unapređenju inicijative.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov pripisao je Melaniji Tramp zasluge za koordinaciju napora, povezujući njeno učešće sa ranijim radom na ponovnom spajanju dece odvojene od porodica tokom sukoba.
Da li je EU uključena?
EU nije igrala nikakvu ulogu u pregovorima ili sprovođenju misije. Operacija se umesto toga oslanjala na direktnu rusko-ukrajinsku koordinaciju, posredovanje SAD i logističku podršku Belorusije.
Ko predvodi humanitarne timove?
Lantratova i njen ukrajinski kolega, Dmitrij Lubinec, koordinisali su praktične aranžmane i učestvuju u misiji.
Izaslanik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev takođe je učestvovao u kontaktima i javnim saopštenjima vezanim za operaciju.
Belorusija je pružila logističku pomoć, a delegacije obe zemlje su putovale kroz beloruski grad Gomelj pre nego što su krenule ka gradu Aljoški.
Koliko dugo traje prekid vatre?
Primirje je stupilo na snagu u 4 sata ujutru po moskovskom vremenu 27. oktobra i ističe u 22:59 1. novembra. Ono obuhvata humanitarnu misiju i rute koje se koriste za dopremanje zaliha i evakuaciju stanovnika.
Lantratova je potvrdila da obe strane poštuju svoje obaveze, ne prijavivši nikakva kršenja.
Šta se dešava na terenu?
Uz distribuciju pomoći, prema rečima Lantratove, u petak je bilo u toku ukrcavanje ljudi u autobuse za evakuaciju.
Humanitarni konvoj čini 25 autobusa i vozila koja prevoze hranu, lekove, vodu za piće, higijenska sredstva i gorivo za generatore.
Stanovnici mogu da odluče da li će ostati ili otići, pri čemu su dostupne opcije evakuacije za one koji žele da otputuju dublje u Rusiju ili na teritoriju pod kontrolom Ukrajine.
Oni koji ostaju u gradu dobiće neophodne zalihe, navela je Lantratova. Neki su odlučili da ne odu jer žele da ostanu u svojim domovima ili da brinu o rođacima.
Prema rečima Lantratove, stiglo je više od 50 novinara iz nekoliko zemalja kako bi izveštavali o ovoj misiji. Među njima su dopisnik RT-a i četiri reportera medijske kuće "Njuzmaks", koje je Melanija Tramp opisala kao posmatrače koji dokumentuju operaciju.
Šta je podrazumevalo obezbeđivanje ruta?
Vojni inženjeri su morali da uklone mine i neeksplodirana ubojna sredstva pre nego što su humanitarna vozila mogla da uđu u grad.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je snimke opreme za deminiranje kojom se upravlja na daljinu, navodeći da su mnoge eksplozivne naprave pronađene duž ruta izbacile ukrajinske bespilotne letelice.
Ova operacija je već odnela jedan život. Ministarstvo je potvrdilo da je narednik Andrej Vedernikov, pripadnik 98. gardijske vazdušno-desantne divizije, poginuo 28. oktobra tokom raščišćavanja puta koji vodi ka gradu.
Da li bi ova operacija mogla da se ponovi?
Iako se sporazum odnosi samo na grad Aljoški, Peskov je sugerisao da bi on mogao poslužiti kao model za buduće humanitarne misije.
Rekao je da bi uspešno primirje "moglo da postavi presedan", otvarajući put za slične prekide vatre i u drugim delovima zone sukoba.







