Srbija i Balkan

Šta će biti s Generalštabom: Mnogo buke ni oko čega (još)?

Da li će 25 godina nakon bombardovanja u NATO agresiji sudbina zdanja u Kneza Miloša konačno biti izvesnija?
Šta će biti s Generalštabom: Mnogo buke ni oko čega (još)?© Medin Halilovic/Anadolu Agency/Getty Images

Četvrt veka nakon NATO bombardovanja u kome je oštećena, zgrada Generalštaba, inače zaštićeni spomenik kulture, mogla bi da dobije novog vlasnika. Ministar Goran Vesić navodi da nekoliko zainteresovanih kompanija koje žele i vide mogućnost da investiraju u tu lokaciju u Ulici Kneza Miloša u centru Beograda, ali demantuje da je bilo kakav dogovor već postignut i potpisan. Neistinite su, kaže, tvrdnje lidera "Ekološkog ustanka" Aleksandra Jovanovića Ćute da postoji namera da se državno zemljište bilo kome "poklanja".

Jovanović, naime, tvrdi da će zdanje koje je NATO gađao čak u dva navrata (u noći između 29. i 30. aprila i u noći između 7. i 8. maja 1999. godine) praktično biti poklonjeno - i to Amerikancima.

On je pokazao dokument u kome stoji da je ministar građevinarstva Goran Vesić u ime Vlade Srbije potpisao (pravno neobavezujući) memorandum o razumevanju kojim se lokacija na kojoj je bombardovana zgrada Generalštaba u centru Beograda daje na korišćenje američkim ofšor firmama "Kušner realti" (Kushner Realty) i "Atlantik inkjubejšn partners" (Atlantic Incubation Partners LLC) na period od 99 godina bez naknade, što potom može da se pretvori i u pravo svojine.

Kompanija "Kušner realti" iz Delavera registrovana je, naime, na adresi Džonatana Kušnera, rođaka Džareda Kušnera, koji je inače zet bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa.

Vesić, međutim, ukazuje da dokument koji je Jovanović pokazao zapravo nije memorandum, već da je samo reč o ovlašćenju vlade koje je on dobio, te da to nije "nikakva tajna".

"Ovlašćenje vlade koje sam dobio, koje je Jovanović objavio, nije nikakva tajna već je doneto na javnoj sednici. Kada i ako, na osnovu tog ovlašćenja, bude potpisan memorandum ili neki drugi akt o tome, vlada će da obavesti javnost. Tako da nema potrebe da se pravi senzacija tamo gde je nema", napisao je Vesić na svom Fejsbuk nalogu.

Vesić je istakao da su sve Vlade Srbije od 2000. godine pokušavale da revitalizuju taj prostor.

"Da je to lako verujem da bi to pre nas neka druga vlada uradila. Ali nije, pa je zapalo nama da rešimo i ovaj problem kao što gradimo auto-puteve i brze pruge jer drugi nisu znali. Ponosno ćemo objaviti kada i ako budemo pronašli partnera za lokaciju starog SSNO (Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu). Jer pretpostavljam da se svi slažemo da ruševine tamo ne treba da budu još 25 godina da bi Jovanović bio srećan", naveo je ministar građevine.

Dokument koji je Jovanović pokazao javnosti i na koji se poziva, inače, predstavlja predlog Vesićevog Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture upućen Vladi Srbije da donese zaključak kojim se "usvaja tekst investicionog ugovora između Republike Srbije koju zastupa Vlada Republike Srbije, koji se odnosi na osnivanje određenog društva sa ograničenom odgovornošću iz Srbije, u cilju realizacije projekta revitalizacije i razvoja lokacije u Beogradu, koji će biti zaključen između 'Atlantik inkjubejšn partnersa' i Republike Srbije, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture". Vlada bi ovim zaključkom Vesića ovlastila da potpiše investicioni ugovor.

Iz pokazanog dokumenta nije jasno da li je Vlada Srbije ovaj predlog i usvojila.

Vesić: Ništa ne poklanjamo, javnost će biti uključena

Vesić je, međutim, za Tanjug podvukao da nije potpisan ni memorandum, ni ugovor, niti bilo šta drugo što proizlazi iz tog ovlašćenja.

"Kada i ako bilo kakav ugovor ili akt bude potpisan, tada će Vlada Srbije o tome obavestiti javnost i biće konferencija za štampu i javnost će naravno biti upoznata sa svim detaljima potpisanog akta", rekao je Vesić.

Vlada Srbije je, kako je ponovio, donela odluku da ga ovlasti da pregovara i potpiše memorandum sa potencijalnim partnerima za revitalizaciju kompleksa, ali nikakav dogovor "niti smo postigli, niti je bilo koji drugi dokument na osnovu tog ovlašćenja potpisan".

Ministar građevine je Tanjugu rekao da "ima nekoliko zainteresovanih kompanija koje žele i vide mogućnost da investiraju u lokaciju na kojoj se nalazi zgrada Generalštaba u Beogradu", ali da su neistinite tvrdnje da postoji namera da se pokloni to državno zemljište. Vesić nije razjasnio da li je kompanija povezana sa Trampovim zetom jedna od onih koje "merkaju" ovu zgradu.

Vesić je napomenuo da posle potpisivanja takvog memoranduma ili ugovora sledi reizrada projekta i eventualna promena urbanističkog plana.

"Što znači da će se te procedure obavljati po sadašnjim zakonima koje podrazumevaju javnu raspravu i uključivanje javnosti. Tako da će javnost na vreme biti obaveštena o svemu, o projektu koji se priprema", rekao je Vesić.

Tramp od ranije bacio oko na Generalštab

Ovo nije prvi put da se Trampova "dinastija" dovodi u vezu sa arhitektonskim ostvarenjem Nikole Dobrovića porušenim u bombardovanju.

Još 2014. godine, pre nego što je Tramp postao predsednik SAD, mediji su izvestili da je delegacija koju je on uputio u Beograd, zainteresovana za izgradnju hotela sa pet zvezdica, razgledala bombardovane zgrade Generalštaba i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u Ulici kneza Miloša. 

"Ideja je da se, s jedne strane, napravi uspešan biznis, a sa druge da to bude nešto za narod Srbije", rekao je tada član ovog tima Rotem Rozen.

I pre četiri godine, odnosno, za Trampovog mandata, njegovi saradnici su se "vrzmali" po Ulici kneza Miloša, gde se nalazi ovo zdanje. Kako podseća "Politika", tada je specijalni predstavnik predsednika SAD Ričard Grenel došao na ideju da se zajednički obnove zgrade Generalštaba i Ministarstva odbrane koje su oštećene tokom NATO bombardovanja. Dva meseca kasnije, međutim, Bajden je izabran za novog lidera Amerike.

Šutanovac hteo trampu pre Trampa

O zgradi Generalštaba raspravljalo se i tokom prethodne vlasti Demokratske stranke.

Nekadašnji ministar odbrane Dragan Šutanovac je 2013. godine rekao da je tokom svog mandata pokrenuo inicijativu da se ta zgrada proda, ali da je Direkcija za imovinu Srbije proglasila taj objekat spomenikom kulture i da je time onemogućeno da se menja spoljašnost zgrade. On je u to doba predlagao i "trampu".

"Imamo ideju da u sklopu racionalizacije svih ministarstava, pokušamo da nađemo investitora koji bi želeo da se menja i da izgradi zgradu u određenoj vrednosti, a da zauzvrat dobije zgradu u Kneza Miloša", govorio je Šutanovac 2009. godine.

Status kulturnog dobra koji je ova zgrada, pod pritiskom stručne javnosti, dobila 2005. godine, inače, predviđa da će zdanje ostati autentično, odnosno da će mu biti vraćen prvobitni izgled oštećen bombardovanjem. Prodaja i promena namene Generalštaba, međutim, nisu zabranjene. Neki, međutim, tvrde da su vlasti svih ovih godina bile nevoljne da prodaju zgradu Generalštaba, i to iz bezbednosnih razloga, budući da ovo zdanje direktno gleda na zgrade vlade i Ministarstva spoljnih poslova.

image