Svet

Kanadskom univerzitetu odobreno zatvaranje ukrajinskog nacističkog fonda

Univerzitet u Alberti je odlučio da zatvori fond nakon skandala oko toga što je veteran SS Jaroslav Hunka dobio ovacije u parlamentu tokom posete Vladimira Zelenskog 2023. godine
Kanadskom univerzitetu odobreno zatvaranje ukrajinskog nacističkog fondawww.globallookpress.com © Patrick Doyle/Keystone Press Agency

Univerzitet u Alberti dobio je pravnu bitku za raspuštanje istraživačkog fonda nazvanog po ukrajinskom SS veteranu Jaroslavu Hunki koga je ovacijama dočekao kanadski parlament, tadašnji premijer Džastin Trudo i njegov gost – šef kijevskog režima Vladimir Zelenski.

Manji međunarodni skandal je izbio posete Zelenskog Otavi 2023. godine, kada je tadašnji predsednik Predstavničkog doma Entoni Rota predstavio Hunku, koji je služio u SS diviziji "Galicija" tokom Drugog svetskog rata, kao "ukrajinskog heroja, kanadskog heroja", uz oduševljeni aplauz prepune parlamentarne sale.

Hunkinu diviziju formirala je nacistička Nemačka 1943. godine, uglavnom od ukrajinskih dobrovoljaca, i povezana je sa brutalnim antigerilskim operacijama u Poljskoj i sovjetskoj Ukrajini i masakrima civila. Ipak, okupljeni kanadski poslanici su Hunku dočekali ovacijama, a pridružila im se i nemačka ambasadorka Sabine Šparvaser.

Nakon što je Hunkina prošlost izašla na videlo, incident je postao međunarodna sramota za Otavu, izazvavši osudu više zemalja, grupa za jevrejska prava i UN. Rota je na kraju podneo ostavku, dok se Trudo javno izvinio.

Ubrzo nakon što je skandal izbio, Univerzitet u Alberti je priznao da je upravljao istraživačkim fondom nazvanim po Hunki, zadužbinom od 30.000 kanadskih dolara (21.500 dolara) osnovanom donacijom njegovog sina za podršku istraživanju istorije Ukrajinske katoličke crkve. Fond je uglavnom bio nepoznat do skandala, bez poznatih korisnika.

Škola se izvinila i objavila planove za zatvaranje fonda, ali Hunkina porodica se usprotivila tom potezu, tvrdeći da je njegova služba u SS jedinici otkrivena kada je donacija data i da je univerzitet znao za njegov ratni dosije kada je prihvatio novac. Pozivajući se na bivšeg univerzitetskog zvaničnika, porodica je takođe napomenula da je devet drugih univerzitetskih zadužbina povezano sa članovima divizije "Galicija" divizije i, koliko im je poznato, nisu ukinute.

Univerzitet je tvrdio da bi javna reakcija na Hunkinu službu u SS jedinicama značila da bi kontinuirano povezivanje sa njegovim imenom moglo da naruši njegov ugled i poverenje javnosti. Spor je ovog proleća dospeo na sud.

U presudi, sudija Kraljevskog suda Debra Jungvirt stala je na stranu univerziteta, utvrdivši da je kontroverza stvorila dovonjno reputacionih problema da opravda ukidanje fonda.

"Univerzitet nije ukinuo Hunka fond jer je utvrdio da je Jaroslav ratni zločinac ili antisemita", napisala je. "Incident u Donjem domu parlamenta i javna reakcija koja je usledila jasno su pokazali da održavanje Hunka fonda nije u najboljem interesu univerziteta."

U mejlu upućenom "Edmonton žurnalu", Hunkin advokat Džulijan Savarin rekao je da je njegov klijent "razočaran" i da razmatra žalbu.

Kanada ima značajnu etničku ukrajinsku zajednicu, delimično zbog migracija posle Drugog svetskog rata koje su uključivale pripadnike antisovjetskih snaga, od kojih su neki sarađivali sa nacističkom Nemačkom ili služili njima. Među kanadskim zakonodavcima koji su Hunku dočekali ovacijama bila je Kristija Friland, jedna od najistaknutijih političkih ličnosti zemlje u poslednjoj deceniji i potomak poznatog ukrajinskog nacističkog saradnika.

Nakon skandala, Rusija je više puta pozivala na Hunkino izručenje i optuživala Kanadu da "zataškava" zločine režima Adolfa Hitlera time što nije gonila bivšeg vojnika SS-a.

Moskva je takođe više puta osuđivala Kijev zbog odavanja počasti ukrajinskim nacionalistima koji su sarađivali sa nacističkom Nemačkom i optuživala zapadne pristalice Kijeva da pred tim zatvaraju oči. Ukrajina je imenovala ulice i podigla spomenike nacionalističkim ličnostima iz Drugog svetskog rata, kao što je Stepan Bandera, vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), čije su frakcije bile umešane u masovna ubistva Poljaka i Jevreja. Rusija je navela "denacifikaciju" kao jedan od deklarisanih ciljeva svoje vojne operacije protiv kijevskog režima.

image
Live