Svet

Pucnjava u Karabahu, ima poginulih i ranjenih vojnika

Prema informacijama jermenskog Ministarstva odbrane, azerbejdžanska vojska je otvorila vatru na jermenske vojnike u blizini sela Tek, međutim, prema informacijama azerbejdžanskog vojnog resora, za početak napada kriva je jermenska strana
Pucnjava u Karabahu, ima poginulih i ranjenih vojnikawww.globallookpress.com © Armenian Defense Ministry

Oružane snage Azerbejdžana koristile su minobacače tokom granatiranja u pravcu sela Tek u jermenskoj Sjunikskoj oblasti na granici, saopštilo je Ministarstvo odbrane Jermenije.

Prema njihovim informacijama, ima poginulih i ranjenih jermenskih vojnika a jermenska strana je preduzela uzvratne akcije.

"Prema dosadašnjim podacima, na jermenskoj strani ima mrtvih i ranjenih. Dodatne informacije daće jermensko Ministarstvo odbrane", navodi se u izveštaju.

Međutim, i azerbejdžansko Ministarstvo odbrane javlja da su položaji republičke vojske "izloženi intenzivnom granatiranju" na granici sa Jermenijom i da je azerbejdžanska vojska kao odgovor "preduzela adekvatne mere".

"Jedinice jermenski oružanih snaga su 11. aprila sa svojih položaja u pravcu naselja Dig u rejonu Goris na položaje azerbejdžanske vojske u pravcu Lačin otvorile vatru iz malokalibarskog naoružanja", navodi se u izveštaju.

Prema navodima ministarstva, a usled provokacije poginuli su i povređeni vojnici Azerbejdžanske vojske.

"Činjenica da je do provokacije Jermenije došlo uoči ozbiljnih poziva međunarodne zajednice na pregovore o mirovnom sporazumu pokazuje da Jermenija nije zainteresovana za mirovni proces. Ovakve vojne provokacije Jermenije istovremeno prate provokativna politička dejstva i izjave", navodi se u saopštenju azerbejdžanskog Ministarstva spoljnih poslova.

Provokacije Jermenije protiv Azerbejdžana, kršeći norme i principe međunarodnog prava, ne samo da narušavaju teritorijalni integritet i suverenitet Azerbejdžana, već i ozbiljno ugrožavaju regionalni mir i bezbednost, navodi se u saopštenju i dodaje da ovakve akcije Jermenije treba da budu odbačene i osuđene od strane međunarodne zajednice na ozbiljan način.

Krajem septembra 2020. u Nagorno-Karabahu obnovljena su borbena dejstva koja su bila nastavak dugogodišnjeg sukoba i u kome je stradalo mnogo civila. Baku i Jerevan međusobno su se optuživale za izbijanje sukoba. Strane su nekoliko puta pokušavale da postignu primirje, ali je uspešan bio pokušaj postignut 10. novembra 2020.

Lideri Rusije, Azerbejdžana i Jermenije, Vladimir Putin, Ilham Alijev i Nikol Pašinjan, potpisali su tada zajedničku izjavu o potpunom prekidu borbenih dejstava u Nagorno-Karabahu. Kako se navodi u izjavi, jedan deo regiona prelazi pod kontrolu Azerbejdžana, strane će razmeniti zarobljenike, a ruske mirovne snage biće raspoređene duž kontakt linije i duž Lačinskog koridora koji povezuje Karabah sa Jermenijom.

Avgusta prošle godine ponovo je došlo do eskalacije napetosti. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su azerbejdžanske oružane snage prekršile primirje u zoni sukoba, u oblasti visoravni Saribaba.

image