Nastavak nasilne "ukrajinizacije": Kijev vojnicima zabranjuje da govore ruskim jezikom

Veliki deo pripadnika ukrajinske vojske i dalje govori jednim od najrasprostranjenijih jezika u Ukrajini – ruskim, uprkos naporima tamošnjeg režima da se obračunaju sa ruskojezičnim stanovništvom.

Međutim kako je saopštio ukrajinski ombudsman nadležan za jezike, Taras Kremen, u vojsci će se organizovati "specijalni kursevi" kako bi njeni pripadnici unapredili poznavanje ukrajinskog jezika.

Kremen je ovo najavio prilikom sastanaka sa jedinicama Teritorijalne odbrane u centru za obuku, koji je održan u ponedeljak, navedeno je u saopštenju njegove kancelarije.

"Tokom sastanka sa regrutima, dogovoreno je da se pokrenu kursevi jezika za one pripadnike koji žele da unaprede svoje znanje i pripreme se za ispit za utvrđivanje nivoa znanja državnog jezika", izjavio je Kremen.

"Biće mi drago da pomognem u stvaranju takvih kurseva i u drugim jedinicama", dodao je on.

"Kršenje" državnog zakona o jeziku, koji između ostalog obavezuje vojsku da koristi ukrajinski, zabeleženo je i velikom delu jedinica, uključujući i one raspoređene u Kijevu, smatra Kremen.

Opet su Rusi problem: Estonski general zabrinut zbog vojnika koji "govore ruski jezik"

Kao što je već poznato, kroz istoriju u Ukrajini je živelo mnogobrojno stanovništvo čiji je maternji jezik bio ruski, naročito u istočnim delovima.

Veliki deo vojnika i dalje koristi ruski jezik na frontu, što i ne čudi s obzirom na to da je na poslednjem popisu iz 2001. godine, 14,2 miliona građana Ukrajine (gotovo 30 odsto ukupne populacije) izjavilo da im je ruski jezik maternji.

Međutim ova činjenica nije sprečila bivšeg ukrajinskog predsednika Petra Porošenka da 2019. godine potpiše zakon o jeziku kojim je jedino ukrajinski jezik dobio status državnog, a njegova upotreba postala obavezna u svim oblastima društvenog života.

Tako je Porošenko samo nastavio politiku Kijeva da se ruski jezik potisne iz javnog života, koja traje od nasilne promene vlasti 2014. godine. Ni trenutni režim Vladimira Zelenskog nije odustao od ideje iskorenjivanja ruskog jezika, pa je 2021. godine polaganje ispita iz ukrajinskog jezika postalo obavezno, za sve koji žele da se zaposle u vladi ili dobiju državljanstvo Ukrajine.

Ipak sve restriktivne mere usmerene na suzbijanje ruskog jezika nisu dale "pozitivne" rezultate, pa je tako u oktobru, u izjavi za ukrajinske medije jedan snajperista izjavio:"Tamo (u zoni borbenih dejstava) niko ne govori ukrajinski".

Ukrajinski snajperista tvrdio je i da je ruski jezik uobičajen na svim delovima fronta na kojima je bio raspoređen. "U mojoj jedinici dvojica govore najgrublji 'suržik' (mešavina ruskog i ukrajinskog), a otprilike dvojica, trojica ukrajinski jezik. Ostali govore ruski", dodao je on.

Moskva je u više navrata osuđivala pokušaj Kijeva da iskoreni ruski jezik i kulturu i naglasila da "nasilna ukrajinizacija" predstavlja kršenje međunarodnog prava i narušavanje prava dela populacije čiji je ruski jezik maternji, i koja čini oko četvrtinu od ukupnog stanovništva Ukrajine.