Svet

Pentagon: Kina će do 2035. imati 1500 nuklearnih bojevih glava

Jačanje kineskog nuklearnog arsenala brine države Zapada, iako na tom polju i dalje zaostaje za Rusijom i SAD
Pentagon: Kina će do 2035. imati 1500 nuklearnih bojevih glavawww.globallookpress.com © Han Yuqing

Kina bi mogla da ima čak 1.500 nuklearnih bojevih glava do 2035. godine, ukoliko nastavi da razvija svoje nuklearne kapacitete trenutnim tempom, piše u izveštaju Pentagona, prenosi Rojters.

"Oni ubrzano povećavaju svoje kapacitete, što je teško držati u tajnosti", izjavio je visoki zvaničnik SAD tokom konferencije za novinare organizovanom povodom objavljivanja godišnjeg izveštaja Pentagona o kineskoj vojsci, prenela je britanska agencija.

Izveštaj, koji je uglavnom zasnovan na podacima prikupljenim tokom 2021. godine, procenjuje da Kina trenutno raspolaže sa oko 400 bojevih glava. Sa druge strane, Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) procenio je početkom januara da je taj broj oko 350.

Ranija procena američkih stručnjaka da bi Kina do 2030. moga da ima oko 1000 bojevih glava ostala je nepromenjena, dok je procena za 2035. godinu zasnovana na nepromenjenom tempu povećanja nuklearnih kapaciteta.

Kina navodi da je njen nuklearni arsenal daleko manji od američkog i ruskog, kao i da je spremna za dijalog, ali samo pod uslovom da Vašington smanji svoje zalihe nuklearnog oružja na nivoe slične kineskim, prenosi Rojters.

Rusija raspolaže sa 5.997 bojevih glava, dok ih SAD ima 5.428, procenjuje SIPRI, a prenosi "Politiko".

Kineski predsednik Si Đinping izjavio je, tokom svog obraćanja na kongresu Kineske komunističke partije u oktobru, da će Kina ojačati svoje kapacitete za strateško odvraćanje, termin koji se često koristi za opisivanje nuklearnih arsenala.

"Narodna Republika Kina stvara 'novu normalnost' u obimu vojne aktivnosti", izjavio je anonimni američki zvaničnik za "Politiko". On smatra da su ovi potezi Kine "usmereni na zastrašivanje i slabljenje Tajvana", ali da ne smatra da "će doći do invazije (na to ostrvo) u skorijoj budućnosti".

Tenzije između Kine i Tajvana, samoupravnog ostrva koje Peking smatra svojom odbeglom provincijom, povećane su nakon posete predsednice Predstavničkom doma SAD Tajpeju u avgustu ove godine.

Kao odgovor na potez američke političarke, Peking je intenzivirao svoje vojne vežbe u regionu Tajvanskog moreuza.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je tokom nedavnog sastanka da će se ta alijansa uskoro, po prvi put u istoriji, suočavati sa dva "gotovo ujednačena" nuklearna protivnika – Rusijom i Kinom.

Drugi učesnici ovog sastanka, uključujući predstavnike Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Holandije, nazvali su kineske nuklearne kapacitete "izazovom", prenosi "Politiko".

image
VV inauguration
banner