Svet

Bitka za Afriku: Zašto Rusija pobeđuje

Skoro svaka zemlja u Africi ima potpisan bezbednosni sporazum sa Moskvom, a mnoge šalju vojne oficire i specijaliste na obuku u ruske vojne akademije, zato ne čudi topla dobrodošlica šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu u Južnoj Africi
Bitka za Afriku: Zašto Rusija pobeđuje© Tanjug/Nicolas Remene / Le Pictorium

Afrički kontinent zbog prirodnog bogatstva i toga što je najveće pojedinačno tržište predstavlja starteški važan prostor. U trenutku kada Zapad pokušava da predstavi da je većina sveta na anti-ruskoj strani, ovaj kontinent je primer da to nije tačno i da u toj trci pobeđuje Rusija.

Bliski odnosi Rusije i Afrike iskovani su još u sovjetskoj eri dok su na zapadu osuđivali vođe protiv rasizma poput Nelsona Mandele, a Moskva bila na pravoj strani.

U vreme kada je rasna segregacija u mnogim delovima SAD bila uobičajena, Moskva je odlučno zastupala koncept jednakosti rasa i naroda. Nije tajna da je Sovjetski Savez bio najveći donator Afričkog nacionalnog kongresa (ANK), koji se tokom 1980-ih, za vreme Reganove administracije, nalazio na američkoj listi "terorističkih grupa".

Zato ne čudi što je Rusija uspela da obnovi i pojača svoje veze sa Afrikom. Ta saradnja najbolje se ogleda u tome što je Rusija pružila najsnažniju podršku pridruživanju Južnoafričke Republike grupi u kojoj su Brazil, Rusija, Indija i Kina – time je BRIK promenio naziv u BRIKS.

"BRIKS je nova vrsta asocijacije jer nije izgrađena po principu 'vođa – sledbenik'. BRIKS nije struktura u kojoj se daje komanda i svi pozdravljaju, kao što sada vidimo u NATO-u", rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Upravo ova organizacija svojim delovanjem na principu jednakosti veliki je udar po američke ciljeve komandovanja i eksloatacije tržišta. Oko 13 zemalja pokazalo je interesovanje za ulazak u BRIKS, a skoro polovina njih je podnela zvanične prijave za ulazak u tu organizaciju, izjavio je u intervjuu za Sputnjik ambasador Južne Afrike u Moskvi Mzuvukile Maketuka.

Dugogodišnji kupac ruskog oružja

Veze Rusije s Afrikom vidljive su i u podacima da Rusija između 2017. i 2021. ima udeo u prodatom oružju afričkim zemljama od 44 odsto i najveći je izvoznika na kontinentu, objavio je "Fajnenšl tajms".

Skoro svaka zemlja u Africi ima potpisan bezbednosni sporazum sa Moskvom, a mnoge šalju vojne oficire i specijaliste na obuku u ruske vojne akademije.

Zato ne čudi topla dobrodošlica šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu u Južnoj Africi. Naravno da je za Rusiju bitno da pokaže svoj uticaj na kontinetu, pa je Lavrov posetio i Angolu - dugogodišnjeg kupca ruskog oružja.

Koliko su odnosi bliski pokazaće se 24. februara kada će biti održane pomorske vojne vežbe Rusije, Kine i Južne Afrike.

Podsetimo, Južna Afrika nije usamljena među zemljama globalnog juga u odbijanju da bude uvučena u sukob Rusije i Ukrajine.

Latinoameričke nacije takođe ostaju oprezne kada se ne svrstavaju na stranu. Kolumbijski levičar Gustavo Petro rekao je na regionalnom samitu u Buenos Ajresu ove nedelje da je odbio zahtev SAD da Ukrajini isporuče neiskorišćene zalihe ruskog oružja.

Amerika pokušava da potisne Rusiju i Kinu iz Afrike

Ova poseta Lavrova nije prošla nezapaženo na Zapadu, pa je tako u Pretoriju ove nedelje najpre otputovala američka sekretarka finansija Dženet Jelen. Ona je Rusiju optužila za glad u Africi koja je porasla zbog toga što iz crnomorskih luka nije isporučivano žito. Podsetimo, Afrička unija je podržala Rusiju i za nestašicu hrane okrivila zapadne sankcije. I Moskva je nakon postignutog dogovora o izvozu žita upozorila da ono nije poslato onim zemljama kojima je potrebno, već je završilo negde drugde.

Jelen je sama rekla da je razgovarala o sankcijama Rusiji na "svakoj stanici svoje afričke turneje" i da se nada da bi sporazum o sledećoj granici za cenu ruske nafte mogao da bude uskoro postignut.

Ipak, glavni fokus posete bio je ekonomski. Ona je posetila fabriku u kojoj se sastavljaju "ford" automobili navodeći to kao primer dobre saradnje s Vašingtonom.

Njena poseta je početak napora Bajdenove administracije da obnovi veze sa Afrikom u svetlu brzo rastućeg ekonomskog prisustva Kine na drugom po veličini svetskom kontinentu i ruskog vojnog i diplomatskog uporišta u njegovim delovima.

Zapravo, Kina je zemlja koja ima dugu dominaciju na afričkom kontinentu po pitanju trgovine, što Amerika pokušava da prekine.

Priliku da svoje mesto nađe na tom tržištu SAD vide u promovisanju "zelene" energije, imajući u vidu da taj kontinent ima problema zbog oslanjanja na ugalj.

Njen glavni konkurent je Kina koja sa Afrikom ima trgovinsku razmenu vrednu 254 milijarde dolara u 2021 godini, što je povećanje od 35 odsto.

Da će krenuti u takvu agresivnu kampanju, bilo je jasno na Samitu lidera SAD-Afrika u Vašingtonu u decembru, kada je zamenik američkog sekretara za trgovinu Don Grejvs rekao: "Sklonili smo pogled s lopte, da tako kažem (u Africi), a američki investitori i kompanije moraju da igraju nadoknađivanje."

Vašington spreman da "olabavi" zakone o radu da bi stekao korist

Amerika se zapravo zalaže za to da se propisi o radu olabave posebno u delu koji se odnosi na rudarski sektor. To uključuje prava rudara, zakone o dečijem radu, ekološke propise i mineralne tarife.

Deloite, američki korporativni gigant i strateški partner Svetskog ekonomskog foruma, objavio je dokument 2018. godine, "Budućnost rudarstva u Africi", u kojem se izlaže plan koji Vašington ima širom kontinenta. To pokazuje da će uslove odrediti korporativna Amerika, a ne afrički narod.

Na Samitu je američki državni sekretar Antoni Blinken predstavio memorandum o razumevanju ministru inostranih poslova DRC Kristofu Lutunduli i ministru inostranih poslova Zambije Stenliju Kakubu, a tiče se ulaganja SAD u ogromna "zelena" rudna bogatstva dotične zemlje, koja se odnose na ogromna nalazišta nikla, kobalta i bakra.

Demokratska Republika Kongo proizvodi više od 70 odsto svetskog kobalta, Zambija je šesti najveći proizvođač bakra na svetu, a sve su to ona bogatstva čija potražnja u svetu može samo da još više poraste.

Među kompanijama koje su se pojavile na Samitu u decembru bio je Džoš Goldman iz "KoBolt metalsa", kompanije za tehnološko rudarstvo koju je osnovao Gil Gejts a podržava je Džef Bezos.

"Naš posao je da izmislimo bolje načine za pronalaženje metala za elektrifikaciju svetske ekonomije. Bakar, kobalt, nikl i litijum. Radimo na otkrivanju ležišta koja će postati nova generacija rudnika i proizvesti materijale koji su nam potrebni", rekao je Goldman. Kompanija navodi na svom zvaničnom sajtu da joj je cilj da obezbedi kontrolu nad svim svetskim rezervama.

Danas je u Afriku doputovao i šef evropske diplomatije Žozep Borelj koji je zvanično od tamošnje vlasti tražio da pomogne da se sukob u Ukarjaini privede kraju, međutim, iza ove posete stoji ekonomska korist.

Naime, Južna Afrika i EU nisu uspeli da postignu dogovor o izvozu voća, jer je Brisel doneo nova pravila koja zahtevaju posebne uslove za izvoz citrusa. Očekuje se da će Afrika do 2050. činiti prostor u kojem živi četvrtina svetske populacije, i to mlade populacije i rastuće srednje klase.

image