Srbija i Balkan

Inauguracija nove predsednice Severne Makedonije najkasnije 12. maja

Gordana Siljanovski Davkova je u drugom krugu predsedničkih izbora ubedljivo pobedila protivkandidata, aktuelnog predsednika RSM Stevu Pendarovskog i postala prva žena predsednik u istoriji Severne Makedonije
Inauguracija nove predsednice Severne Makedonije najkasnije 12. maja© Tanjug/AP Photo/Boris Grdanoski

Inauguracija nove predsednice Severne Makedonije Gordane Siljanovski Davkove bi trebalo da bude održana najkasnije 12. maja, kada odlazećem predsedniku Stevi Pendarovskom ističe mandat.

Sednicu Sobranja na kojoj bi Siljanovska Davkova, inače prva žena predsednik u istoriji Severne Makedonije, bila inaugurisana, trebalo bi da sazove aktuelni predsednik parlamenta Jovan Mitreski.

Ako Siljanovska Davkova bude inaugurisana 12. maja, ona će dati mandat za sastav nove makedonske vlade, koju će formirati VMRO-DPME Hristijana Mickovskog.

Ko je Gordana Siljanovski Davkova

Nakon ubedljive pobede u drugom krugu predsedničkih izbora Severna Makedonija je dobila prvu ženu predsednika države Gordanu Siljanovski Davkovu (71), koja važi za stručnjaka za ustavno pravo, aktivni je političar iz redova VMRO-DPMNE, žestoki kritičar "nacionalne izdaje" i borac za pravdu.

Supruga, majka, profesorka, aktivistkinja, ekspertkinja, vegetarijanka, rokerka, ovako je Davkova sebe predstavila na društvenoj mreži Iks.

Prema pisanju skopskih medija, Siljankovska Davkova je poznata po svom žestokom narativnom i opozicionom odnosu prema vladama u prošlosti i po svom stručnom radu u oblasti prava.

Ona se juče drugi put našla u drugom krugu predsedničkih izbora sa Pendarovskim. Prvi put je to bilo na prošlim izborima održanim 2019. godine, kada je Pendarovski odneo tesnu pobedu.

Poslednjih pet godina se kao poslanik aktivno borila za prava Makedonaca.

Siljanovska Davkova je rođena u Ohridu 11. maja 1953. godine, a završila Pravni fakultet i univerzitetski je profesor.

Bila je ministarka bez portfelja od 1992. do 1994. godine u prvoj vladi Makedonije. Prethodno je bila i član Ustavne komisije Sobranja Republike Makedonije 1991. godine, koja je preduzela značajne korake u osamostaljivanju zemlje.

Doktorirala je sa pohvalama 1993. godine na Univerzitetu u Ljubljani. Osnivač je i prvog Saveta evropskog pokreta u Makedoniji. U periodu od 2012. do 2016. godine bila je i član Venecijanske komisije za pitanja manjina. U tom periodu uvek je stajala na strani učenika.

Danas je narodni poslanik koalicije VMRO-DPMNE, kao i redovni profesor na Pravnom fakultetu u Skoplju, na Institutu za pravno-političke nauke. Autor je preko 200 naučnih radova iz oblasti ustavnog prava, kao i član brojnih domaćih i međunarodnih instituta i pravnih udruženja.

Skopski portal "Lider" piše da je Siljanovska bila protiv uvođenja dvojezičnosti, odnosno uvođenja albanskog jezika kao drugog zvaničnog u Severnoj Makedoniji.

Bila je protiv Prespanskog sporazuma, jer smatra da prikazuje Makedoniju kao zemlju u raspadu koja se podredila Grčkoj i dozvolila joj da se "drsko meša u njene unutrašnje stvari.

Siljanovska je govorila da je "pokrajina Makedonija u Grčkoj već proglasila Solun za glavni grad Makedonije" i to pred stranim gostima na paradi u Solunu 28. oktobra uz naglašavanje da će Makedonci izgubiti ono najvažnije – pridev "makedonski".

U opširnoj pravnoj analizi sporazuma o rešavanju spora oko imena države, ona je isticala da su neprihvatljivi ustavni amandmani grubo kršenje svih principa i da potpuno menjaju "istoriju, makedonski identitet, makedonski jezik, kulturu i obrazovanje, politički i administrativni sistem, Ustav, slobode i prava čoveka i građanin".

Siljanovska Davkova je borac protiv kriminala i korupcije, a kolege iz VMRO-DPMNE opisuju je kao "ženu sa stavom i znanjem, koja će doneti promene koje svi očekuju". Navodi se i da nisu retki ni oni koji o njoj govore na isti način iako su predstavnici suprotstavljenih tabora.

U svom prvom obraćanju sinoć poručila je da će biti predsednik svih građana Severne Makedonije bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

image