![Tihi rat Bajdena i Netanjahua: Sprema li Vašington promenu vlade u Izraelu?](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.03/thumbnail/65ef3e66b1dabed99a08b10e.jpg)
Novi rat na Bliskom istoku? Kako će Iran reagovati na ubistvo svog oficira u Siriji
![Novi rat na Bliskom istoku? Kako će Iran reagovati na ubistvo svog oficira u Siriji](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.04/thumbnail/660c2ffc1882f4e68e0bca9c.jpg)
Tenzije na Bliskom istoku (ponovo) su povećane nakon izraelskog vazdušnog udara na iranski konzulat u sirijskog prestonici Damasku, a čitav region se našao korak bliže opštem ratu između Tel Aviva i Teherana.
Napad, u kom je prema najnovijim podacima život izgubilo 14 ljudi, naišao je na oštre reakcije zemalja u regionu, ali i širom sveta. Među stradalima je i visoki iranski komandant, zvaničnik jedinice Kuds Islamske revolucionarne garde Mohamed Reza Zahedi, kao i predstavnici libanskog Hezbolaha.
Reč je o poslednjem u nizu napada na teritoriji Sirije, u kojima je od početka godine poginulo 129 boraca, dok je njih 47 povređeno, pokazuju podaci Sirijske opservatorije za ljudska prava.
Iranski zvaničnici su oštro kritikovali napad, a osudama su se pridružili i predstavnici drugih bliskoistočnih zemalja, kao i Rusija i Kina. Američki Stejt department je "izrazio zabrinutost" da vi napad mogao da dovede do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, dok su Izraelci demantovali da je reč o diplomatskoj ispravi, tvrdeći da je zgrada služila kao vojna baza jedinice Kuds.
Izrael već decenijama smatra Iran svojim glavnim protivnikom na Bliskom istoku i najvećom pretnjom po sopstvenu bezbednost. Njihovi napadi na mete povezane sa iranskom Islamskom revolucionarnom gardom u Siriji i Libanu poslednjih godina su postali sve učestaliji.
Izrael pokušava da eskalira konflikt, Iran ostaje uzdržan
Srboljub Peović sa Instituta za evropske studije smatra da je cilj Izraela bio izazivanje eskalacije: "Računica u Tel Avivu je da je sada potrebno da se izazove konflikt širih razmera kako bi se primorala intervencija SAD."
![Tihi rat Bajdena i Netanjahua: Sprema li Vašington promenu vlade u Izraelu?](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.03/thumbnail/65ef3e66b1dabed99a08b10e.jpg)
On dodaje da administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena ne želi da se direktno uključi u konflikt na Bliskom istoku, kao i da su odnosi dva saveznika poslednjih nedelja zategnuti - između ostalog i zbog američke odluke da ne uloži veto tokom nedavnog glasanja Saveta bezbednosti UN o Izraelu.
Iranske vlasti su oštro osudile napad na svoj konzulat u Damasku, a portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani objavio je da iranska strana zadržava pravo da lično odgovori na izraelski vazdušni napad.
"Iran zadržava pravo da preuzme kontramere i odluči o vrsti reakcije i kazni agresora", rekao je on.
![](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.04/original/660c38592292a74b9b07f747.jpg)
Ipak, iza oštrih reči koje poslednjih meseci dolaze iz Teherana krije se malo konkretnih poteza, slažu se sagovornici RT Balkan. Od početka rata u Pojasu Gaze prošlog oktobra, Iran vodi opreznu politiku i na svaki način izbegava da eskalira situaciju u regionu.
"Ne verujem da će Iran odgovoriti direktno na ovaj napad, kako bi izbegli direktan konflikt sa SAD. Videli smo to i kada je napadnuta američka baza u Siriji, Iran je izbegavao direktan sukob sa Vašingtonom. Ono što je nezgodno za Teheran je da je ovo jedan u dugom nizu napada na iranske zvaničnike, ali i na infrastrukturu. Tako je režim u Teheranu pod sve većim pritiskom", naglašava Peović.
Sa tom konstatacijom se slaže i novinar i kolumnista RT Balkan Borislav Korkodelović.
"Iran će se uzdržati od nekih većih poduhvata protiv Izraela. Teheran nije žestoko odgovorio ni prilikom ubistva generala Sulejmanija, mada su tada u pitanju bili Amerikanci", naglašava on.
Korkodelović dodaje da bi eventualni odgovor mogao da dođe od predstavnika tzv. Osovine otpora, pre svega libanskog Hezbolaha i proiranskih grupa u Iraku, ali i jemenskih Huta. Postoje navodi da su neki od tih pokreta već lansirali dronove u pravcu izraelskih položaja.
"Verujem da će ostati na tome, mada će biti žestoke retorike. Trebalo bi obratiti pažnju i na događaje u Libanu, pošto je Hezbolah, uz Hute, najozbiljniji protivnik Izraelu od tih posredničkih snaga Irana", ističe naš sagovornik.
Hoće li biti odgovora?
Sukob Izraela i Hezbolaha na libanskoj sirijskoj granici tinja već nekoliko meseci, a obe strane povremeno razmenjuju raketne i artiljerijske udare. Iako je u poslednjih pet meseci život izgubilo nešto manje od 500 ljudi u Libanu i Siriji, kao i 14 izraelskih vojnika, taj konflikt i dalje nije eskalirao u otvoreni rat.
"Verujem da bi eventualni odgovor Hezbolaha bio uslovljen iranskom politikom. Jedini način da Hezbolah u ovom trenutku reaguje je da potpuno odbaci ciljeve Irana, što nisam siguran da može tek tako da se desi. Hezbolah je do sada uvažavao iransku politiku prema Izraelu, čak i kada je to dovodilo do nesuglasica", smatra Srboljub Peović.
On ne veruje da Hezbolah ne može da uđe u sukob jedan na jedan sa Izraelom.
Borislav Korkodelović s druge strane smatra da su akcije Izraela svojevrsna provokacija, pošto Tel Aviv želi da uvuče Teheran u otvoreni sukob sa Zapadom, pre svega sa SAD. Njihovu taktiku uporedio je sa ukrajinskim pristupom u sukobu sa Rusijom.
![](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.04/original/660c38a84aba867536061d8f.jpg)
"To su zamke koje bi trebalo da uvuku protivnike u jedan otvoreniji sukob između glavnih zaštitnika Izraela i Ukrajine – to su zapadne zemlje predvođene SAD. Međutim, Iran, kao i Rusija, do sada su se držali kursa izbegavanja provokacija, kako Zapadu ne bi dali povoda za eskalaciju", naglašava on.
Korkodelović dodaje i da bi jedan od odgovora Irana mogao da bude i intenzivniji razvoj svojih nuklearnih kapaciteta: "To ne znači da je cilj Irana pravljenje nuklearnog oružja, ali bi u ovom trenutku to mogao da bude najsnažniji, makar simboličan odgovor i Izraelu i SAD."