Svet

Ko je Aleks Džons: Teoretičar zavere koji je mesecima unapred znao za 11. septembar i Bin Ladena

Kontroverzni voditelj poslednjih godina privlačio je dosta pažnje - i to često ne iz pozitivnih razloga
Ko je Aleks Džons: Teoretičar zavere koji je mesecima unapred znao za 11. septembar i Bin LadenaGetty © Joe Buglewicz

Aleks Džons, voditelj i osnivač portala "Infovors" koji će danas gostovati u emisiji Takera Karlsona na Iksu, godinama unazad važi za najpoznatijeg (i omiljenog) američkog "teoretičara zavere".

Džons je 1999. godine pokrenuo portal "Infovors" (Infowars), koji je ubrzo prerastao i u javno dostupnu TV stanicu u Ostinu, Teksas.

"Infovors" se od početka svog postojanja našao na udaru velikih medija, koji su ga optuživali da širi "desničarske teorije zavere i lažne vesti".

Taj portal je zbog "kršenja uslova korišćenja" blokiran ili suspendovan na većini društvenih mreža, uključujući Fejsbuk, Jutjub i (nekadašnji) Tviter.

"Infovors" je vrhunac svoje popularnosti dostigao tokom i neposredno nakon predsedničke kampanje 2016. godine - kada je na mesečnom nivou beležio veću čitanost od onlajn izdanja etabliranih medija poput "Ekonomista" i "Njuzvika".

Džons je tokom godina zauzimao "alternativne" stavove po manje više svim pitanjima - protivnik je vakcinacije, nekadašnjeg predsednika Bila Klintona je optužio da je silovatelj, a njegovu suprugu Hilari da je "psihotični demon iz pakla".

On je takođe tvrdio da je supruga predsednika Baraka Obame Mišel zapravo muškarac, a da je aktuelni predsednik Džozef Bajden "sluga sotone"

Podržao je kandidaturu Donalda Trampa za predsednika SAD 2016. godine, iako ga je kasnije često kritikovao - pre svega zbog odluke da izvrši raketne napade na Siriju.

Džonsove kontroverze 

Džons je u više navrata tvrdio da američka vlada stoji iza čitavog niza terorističkih napada i pucnjava na teritoriji te države - od opsade u Vejku, preko bombaškog napada u Oklahoma Sitiju 1995 do 11. septembra.

Ipak, Džons je u najviše kritika dobio zbog svojih tvrdnji o masakru u osnovnoj školi "Sendi Huk" u Konektikatu, u kom je ubijeno 26 ljudi.

Naime, on je tvrdio da se taj masakr nikada nije ni dogodio, već da je reč o insceniranoj nameštaljci sa glumcima - nakon čega je Džons izgubio naklonost i dobrog dela ljudi koji su inače imali simpatije prema njegovim drugim stavovima.

Iako se Džons se naknadno izvinio zbog svojih izjava i rekao da se taj masakr "100 odsto pravi", porodice stradalih u "Sendi Huku" su protiv njega ipak podnele tužbu.

Sud je krajem 2022. godine konačno doneo presudu kojom mu je naloženo da im isplati kompenzaciju u iznosu od čak 1,5 milijardi dolara - nakon čega je kontroverzni voditelj proglasio lični bankrot.

Njegovi komentari o "Sendi Huku" bili su jedan od razloga zašto je vlasnik Iksa (nekadašnjeg Tvitera) Ilon Mask odbio da Džonsa uvrsti u svoju "opštu amnestiju" ranije blokiranih naloga na toj društvenoj mreži.

"Moje prvorođeno dete je umrlo na mojim rukama. Osetio sam njegov poslednji otkucaj srca. Nemam milosti prema bilo kome ko bi smrt dece iskoristio za dobit, politiku ili slavu", napisao je Mask na Tviteru tom prilikom.

Džons je postao svojevrsni internet mim, pre svega zahvaljujući svojim srčanim i energičnim besedama koje su tokom godina privukle mnogo pažnje na društvenim mrežama.

Verovatno najpoznatija od njih je ona u kojoj vidno uzrujani Džons govori o "hemikalijama u vodi koje žabe pretvaraju u homoseksualce" - čime je popularizovao do tada malo poznatu "teoriju zavere" o uticaju određenih pesticida na lučenje hormona, o kojoj je kasnije govorio i predsednički kandidat Robert Kenedi.

image